Šećerna bolest – osvrt iz perspektive obiteljskog liječnika

Što je šećerna bolest? Donosimo vam sveobuhvatni pogled na šećernu bolest iz perspektive obiteljskog liječnika. Od definicije, preko dijagnoze i liječenja sve do praktičnih savjeta.

Autor teksta: dr.med. Galibedin Galijašević

O šećernoj bolesti

Šećerna bolest je jedna od najčešćih kroničnih bolesti koja, ako se ne liječi adekvatno i pravovremeno, može dovesti do značajnih komplikacija te čak invalidnosti u najgorim ishodima. Istovremeno, ogromne su mogućnosti osobnog utjecaja dijabetičkih bolesnika na kontrolu, pravilno liječenje i povoljne ishode liječenja. Stoga je potrebno što bolje informirati vas i najširu populaciju o prirodi bolesti, mogućnostima liječenja te savjetovati promjene ponašanja i životnih navika. Upravo će vas one voditi dobroj kontroli bolesti i najboljoj kvaliteti života.

Govorimo o bolesti koja predstavlja velik javnozdravstveni i zdravstveno-ekonomski problem. U Hrvatskoj imamo oko 315.000 registriranih dijabetičkih bolesnika, a procjenjuje se da imamo još oko 200.000 neprepoznatih pacijenata. A šećerna se bolest popela na treće mjesto vodećih uzroka smrti s udjelom od 7,8% u 2019. godini.

Šećerna bolest ili dijabetes kronična je i progresivna  bolest u kojoj nalazimo povišene razine glukoze u krvi što posljedično ima brojne zdravstvene učinke. Najveća količina energije koju dobivamo hranom dolazi od ugljikohidrata koji se probavnim procesima razgrađuju do jednostavnijih šećera i glukoze. Glukoza se resorbira (upija) iz crijeva u krv kako bi je tijelo koristilo za svoje energetske potrebe. Razinu glukoze u krvi kontrolira inzulin. Inzulin je hormon koji omogućava ulazak glukoze u stanice, a luči ga žlijezda gušterača. Ako inzulina nema dovoljno, ili nema dovoljno receptora (prijemnika/hvatača) za inzulin na stanicama, ili se na drugi način poremeti kontrola ulaska glukoze u stanice, porasti će razina glukoze u krvi. To će vremenom dovesti do oštećenja stanica te brojnih tkiva i organa u cijelom organizmu.

Uobičajeno razlikujemo dva tipa šećerne bolesti:

• Šećerna bolest tip 1 – karakteriziran nedovoljnom proizvodnjom inzulina u gušterači. Ovaj tip se najčešće se javlja još u djetinjstvu i mladosti.
• Šećerna bolest tip 2 – kada je razina inzulina dovoljna, no njegov učinak na provođenje glukoze u stanice je oštećen i nedovoljan. Ovaj tip obuhvaća skoro  90% svih slučajeva dijabetesa i javlja se u starijoj dobi. Primjetan je porast broja oboljelih zbog produljenja životne dobi, modernog načina življenja i prehrane te bolje dijagnostike i organizacije zdravstvenih sustava.

Ovdje je važno i upoznati se s pojmom predijabetesa, stanja oštećene tolerancije glukoze koje prethodi razvijenoj šećernoj bolesti. U tom razdoblju, kada nema simptoma bolesti, već započinju procesi koji vode nastanku komplikacija. Stoga je ova stanja potrebno na vrijeme prepoznati te poduzeti potrebne mjere i započeti praćenje pacijenta.

Dijagnoza šećerne bolesti

Klasični simptomi šećerne bolesti obuhvaćaju pojavu učestalog mokrenja, pojačano žeđanje i suhoću usta, zadah po voću, promjene u tjelesnoj masi, promjene vida, osjeta, raspoloženja, pojavu trnjenja u stopalima i šakama, sklonost infekcijama, Ovi se simptomi javljaju u već razvijenoj bolesti, pa je želja i zadatak svih nas da bolest prepoznamo u najranijoj fazi i započnemo s liječenjem.

U pravovremenom postavljanju dijagnoze i praćenju bolesti važno je pratiti razine glukoze u krvi. To se može činiti u laboratoriju natašte, nakon noćnog gladovanja, ili testom opterećenja glukozom (OGTT) koji se radi natašte te 2 sata nakon primjene otopine glukoze ili obroka. Korisno je i povremeno napraviti tzv. profil glukoze tako da se glukoza izmjeri glukometrom (aparatićem za mjerenje glukoze u krvi). Najprije natašte i dva sata nakon doručka, pa prije ručka i dva sata nakon te prije večere i dva sata nakon večere. Ovi pokazatelji su korisni vašim liječnicima za procjenu kvalitete liječenja šećerne bolesti.

Koje su ciljne vrijednosti glukoze u krvi?

Važno je odmah naglasiti da se ciljne vrijednosti određuju individualno, ovisno o dobi i eventualnim drugim pratećim bolestima. Svoje ciljne vrijednosti trebate dogovoriti sa svojim liječnicima. Za najveći broj bolesnika ciljne vrijednosti glukoze iznose:

•           natašte 4,4-7,3 mmol/L,

•           nakon obroka <10 mmol/L,

•           HbA1c <7%.

Ciljevi liječenja šećerne bolesti nisu samo održavanje glikemije, razine glukoze u krvi, u ciljnim vrijednostima, već sprječavanje komplikacija bolesti, progresije šećerne bolesti, povećanje kvalitete i očekivanog trajanja života bolesnika. Stoga će vaši liječnici kroz dijagnostičku obradu i praćenje, raznim testovima i procedurama, tražiti moguće prateće bolesti te znakove i simptome komplikacija, kako bi pravovremeno reagirali, i vaši liječnici terapijskim postupcima, ali i vi kao pacijent promjenama ponašanja i navika.

Liječenje šećerne bolesti

U liječenju šećerne bolesti koristimo se trima temeljnim principima:

• pravilna prehrana
• promjene životnog stila i dostatna tjelovježba
• liječenje lijekovima

Pravilna prehrana i šećerna bolest

Pravilna prehrana je prva i najvažnija životna prilagodba svakog bolesnika sa šećernom bolesti. Temeljna preporuka je izbjegavati namirnice koje su bogate jednostavnim šećerima (slatkiši, marmelade, gazirana slatka pića, alkoholna pića…) te namirnice bogate zasićenim masnim kiselinama, primarno masnoće životinjskog porijekla. Dijetni pristup svakako treba prilagoditi sebi i svojim prehrambenim preferencijama, no nužno je postići uravnoteženost unosa proteina, masnoća i zdravih ugljikohidrata (šećera). Dobar izbor bi bila tzv. mediteranska dijeta. Ako ste u mogućnosti, dobro bi bilo kontaktirati nutricionistu koji vam može pomoći izraditi samo za vas prilagođenu, personaliziranu dijetu.

Također, dobro bi bilo da se upoznate s pojmom glikemijskog indeksa – GI. Namirnice koje imaju visoki glikemijski indeks vrlo brzo podižu razine glukoze u krvi što izaziva skok koncentracije inzulina, što, uz druge učinke koji povećavaju rizike komplikacija, izaziva pojačani apetit koji ne želimo. Stoga, trebamo preferirati namirnice niskog glikemijskog indeksa.

Poželjno bi bilo imati pet obroka, tri veća, glavna obroka i dva manja. Energetski balans treba individualno prilagoditi, ovisno je li potrebno povećati ili smanjiti tjelesnu masu.

Životne navike i šećerna bolest

Pravilnom prehranom te prilagodbom životnih navika u smislu povećanja tjelesne aktivnosti radi reguliranja tjelesne mase činimo iznimno puno u kontroli i liječenju šećerne bolesti. Pretilost (debljina), nakupljanje masnog tkiva ima višestruke utjecaje na mnoge tjelesne sustave, osobito na endokrini, kardiovaskularni, cerebrovaskularni te bubrežni sustav. Hrvatsko stanovništvo je među najdebljima u Europi i to je veliki zdravstveni problem, i na društvenoj i na osobnoj razini.

Savjetuje se tjelesnu aktivnost prilagoditi aktualnim tjelesnim sposobnostima te drugim pratećim bolestima, uključujući i kardiovaskularne, cerebrovaskularne te bolesti kostiju, zglobova i mišića. Treba težiti razvitku rutina i rituala redovite tjelesne aktivnosti koje kombiniraju tzv. kardio vježbe s puno disanja te vježbe snage. Preporučuje se barem 3-4 sata tjelesne aktivnosti tjedno.

U okviru promjena životnih navika, savjetuju se i sljedeće promjene navika:

• prestanak pušenja
• usvajanje tehnika izbjegavanja i rješavanja stresa
• ustrajnost u primjeni lijekova i drugih terapijskih postupaka
• redovitost liječničkih kontrola

Lijekovi i šećerna bolest

Temeljni lijek u liječenju šećerne bolesti, tzv. zlatni standard je lijek iz skupine bigvanida, koji sadrži metformin. To je dobro znan, siguran i provjeren lijek, desetljećima u primjeni. Najčešće nuspojave primjene ovog lijeka odnose se na probavni sustav (proljevaste stolice i bol u trbuhu) i obično su prolaznog karaktera, pa se preporučuje ne odustati od terapije barem tjedan dana, u kom roku se obično tegobe umire. Standardna preporučena doza metformina je 2 puta dnevno po 1.000 mg, no radi smanjenja vjerojatnosti nuspojava počinje se s polovičnom dozom nekoliko dana te se ako nema nuspojava nastavlja s punom dozom lijeka. Treba napomenuti da kad je u bolesnika prisutno teže oštećenje bubrega dozu metformina treba najprije smanjiti ili čak potpuno ukinuti kod daljnje progresije bubrežne bolesti. Ako se radilo o prolaznom pogoršanju bubrežne funkcije, metformin se može ponovo uvesti u liječenje po oporavku bubrežne funkcije.

Kombinacija lijekova

Često nije dovoljna samo primjena jednog lijeka u liječenju šećerne bolest, pa liječnici dodaju i druge lijekove za liječenje šećerne bolesti. Mogu se primijeniti i lijekovi za reguliranje masnoća u krvi ili reguliranje krvnog tlaka. Štoviše, aktualno je sve više preporuka dijabetoloških udruga i medicinskih autoriteta da se liječenje u nekim slučajevima može započeti dvojnom terapijom koja uz metformin uključuje i lijekove iz skupina SGLT2 inhibitora (inhibitori suprijenosnika za natrij i glukozu 2) te GLP1 receptor agonista (analozi glukagonu sličnog peptida 1).

Neki autoriteti preporučuju da se u novootkrivenih dijabetičkih bolesnika s već razvijenom aterosklerotskom kardiovaskularnom bolešću najprije u terapiju uvode SGLT2 inhibitori te se u slučaju nedovoljnog terapijskog odgovora dodaje metformin kao drugi lijek. Lijekovi iz skupine SGLT2 inhibitora pokazuju iznimne benefite u smislu zaštite bolesnika od razvoja ili progresije kardiovaskularnih komplikacija te bubrežnih komplikacija, kao i od progresije same šećerne bolesti. I lijekovi iz skupine GLP1 receptor agonista također pokazuju iznimne benefite u smislu zaštite bolesnika od razvoja ili progresije kardiovaskularnih komplikacija. Možemo čak reći da lijekovi ove dvije skupine produžavaju život ovim bolesnicima.

Postoje i druge skupine antidijabetičkih lijekova te inzulinski lijekovi. Za njih će se vaši liječnici odlučiti ovisno o uspješnosti dosadašnje terapije, o drugim pratećim bolestima, o dostupnosti određenih skupina lijekova, o nuspojavama, o ne/sklonosti za primjenu lijekova injekcijama i slično.

Komplikacije i šećerna bolest

Kako je već prethodno rečeno, trajanjem i progresijom šećerne bolesti, osobito ako se ne liječi adekvatno, mogu se razviti komplikacije bolesti.

Hipoglikemija

No prije toga, želimo se osvrnuti na rizike i potencijalne komplikacije nekih skupina lijekova, ili neadekvatne primjene tih lijekova, a koji mogu dovesti do hipoglikemije – naglog i prevelikog sniženja koncentracije glukoze u krvi. Kako se radi o potencijalno opasnom stanju, svaki dijabetički bolesnik treba biti upoznat sa simptomima hipoglikemije i postupcima suzbijanja iste.

Ako ste dijabetički bolesnik, ili je to netko od vaših ukućana, i primijetite pojavu simptoma kao što su hladno znojenje, nervoza, drhtanje, slabost, lupanje srca, posumnjajte na hipoglikemiju i pristupite liječenju iste. Ako se odmah ne reagira simptomi progrediraju. Javlja se vrtoglavica, zbunjenost, umor, slabost, glavobolje, neprilično ponašanje koje može izgledati kao pijanstvo. Nadalje, mogu se javiti smetnje vida, napadaji nalik epileptičnima i konačno koma.

Imate li mogućnost, izmjerite glukozu u krvi i ako je manji od 4 mmol/L uzmite nešto slatko. Nekoliko tvrdih bombona odjednom otopite u ustima radi bržeg učinka, ili uzmite veliku žlicu šećera, nekoliko kockica čokolade. Izmjerite šećer nakon 15 minuta kada bi trebao biti iznad 5 mmol/L. U slučaju da nije tako, treba ponoviti prethodni postupak. O pojavi hipoglikemije svakako obavijestite svog obiteljskog liječnika i dijabetologa. U slučaju da posumnjate na hipoglikemiju, a niste u mogućnosti izmjeriti glukozu u krvi, postupite kao da ste izmjerili vrijednost ispod 4 mmol/L.

Kako bi se smanjili rizici hipoglikemije strogo se pridržavajte uputa za primjenu lijeka. Ako se lijek primjenjuje nakon obroka, onda zaista pojedite obrok prije primjene lijeka. Isto vrijedi za primjenu inzulina gdje je obrok obvezan nakon primjene inzulina. Ponekad je najbolje preporučiti primjenu inzulina neposredno nakon obroka.

Komplikacije šećerne bolesti

Komplikacije šećerne bolesti se još uvijek prečesto nalaze prekasno, kad su već nastupila oštećenja na organima, a najčešće su:

• promjene stijenki krvnih žila koje vode suženju i u konačnici začepljenju krvnih žila, što se klinički manifestira kao:
  • kardiovaskularna bolest koja može voditi srčanom udaru
  • cerebrovaskularna bolest koja može voditi moždanom udaru
  • problemi s potencijom i erektilna disfunkcija
  • hladne okrajine s trofičkim promjenama kože i otvorenim ranama
  • povremenim klaudikacijama u hodu, iznenadnim bolovima u mišićima nogu i sl.
• oštećenja bubrežnih žila i bubrežnog tkiva dovode do razvitka kronične bubrežne bolesti sve do zatajenja bubrega (dijabetičari čine više od 50% pacijenata na dijalizi)
• oštećenja živaca, ovisno o zahvaćenosti živca, mogu se manifestirati:
  • kao bolnosti različitih lokacija i karaktera boli
  • kao trnjenje ili promjene kvalitete osjeta, sve do gubitka osjeta (najčešće u stopalima)
  • kao poremećaji u kontroli stolice i mokrenja
  • kao smetnje s potencijom i sl.
• oštećenja mrežnice i očnog živca, kao i oštećenja žilnice i malih krvnih žila oka vode oštećenju vidne oštrine sve do sljepoće
• promjene raspoloženja koje duže traju uz osjećaj umora, beznađa, nedostatka zadovoljstva, nesanice i drugih simptoma iz kruga depresivnih poremećaja

Stoga, savjetujemo da svoje liječnike promptno obavještavate o bilo kakvim promjenama koje ste zamijetili u opisanim organskim sustavima, kako bi se moglo pravovremeno i adekvatno reagirati.

Praktični savjeti:

• budite iskreni prema sebi i svojim liječnicima i poštujmo jedni druge
• s vašim liječnicima prodiskutirajte i dogovorite promjene ponašanja i njihovu dinamiku tako da ih možete prihvatiti i slijediti, i opet budite iskreni, jer je to u interesu uspjeha vašeg liječenja
• komunicirajte sve promjene na sebi i sve dileme u liječenju kako bi se mogao dogovoriti najučinkovitiji pristup
• budite ustrajni u liječenju i redoviti u kontrolama kod vaših liječnika
• budite ustrajni u dogovorenom režimu prehrane i tjelesne aktivnosti
• uvijek uz sebe imajte prikladni slatkiš za samopomoć u slučaju hipoglikemije
• prestanite pušiti ako ste pušač
• organizirajte se za slučaj potrebe za hitnom pomoći: u telefonu stavite broj 112 na brzo biranje, u mobitelima odberite kontakte za hitnoću (Emergency contacts) te uključite mogućnost SOS poziva (Emergency SOS). Uvježbajte i tehniku SOS poziva za slučaj da zatreba.
• brinite o higijeni, s osobitim naglaskom na stopala, nosite komotnu obuću i odjeću (zbog čestih komplikacija)
• odazovite se svim pozivima na preventivne akcije i programe koji se sustavno provode (za suzbijanje karcinoma dojke, kolorektalnog karcinoma, karcinoma pluća…)
• zbog sklonosti infekcijama i potencijalnim komplikacijama koje one mogu donijeti preporučujemo cijepljenje protiv gripe, Covid-19 te hepatitisa

Puno sreće i uspjeha u liječenju i kontroli vaše šećerne bolesti.

Autor teksta: dr.med. Galibedin Galijašević

Neka Vam zdravlje bude na prvom mjestu!

Vaš Elbi Medikal!