Šećerna bolest ili dijabetes (diabetes mellitus) je kronična bolest u kojoj je razina glukoze (šećera) u krvi povišena. Većina hrane koju jedemo pretvara se u glukozu koju naš organizam koristi za energiju. Gušterača proizvodi inzulin, hormon koji regulira razinu šećera u krvi i to tako da omogućava ulazak šećera u stanice gdje se pretvara u energiju za tijelo. Osim toga, višak šećera pohranjuje se pomoću inzulina u mišiće i jetru. Ako inzulina nema ili ga je nedovoljno, šećer ne može ući u stanice, ostaje u krvi i dolazi do povišene razine šećera u krvi i razvoja bolesti.
- Liječenje
Osim terapije lijekovima, obavezne su dijetetske mjere (izbjegavanje hrane bogate jednostavnim šećerima i hrane sa zasićenim masnim kiselinama, smanjenje konzumacije alkohola), redovita tjelesna aktivnost najmanje 30 minuta dnevno, održavanje tjelesne težine u poželjnim vrijednostima, prestanak pušenja, redovite kontrole u svrhu ranog otkrivanja mogućih komplikacija.
Osnovne sastojke hrane možemo podijeliti na makro- i mikronutrijente. U makronutrijente spadaju ugljikohidrati, bjelančevine (proteini) te masti, a u mikronutrijente vitamini i minerali.
- Ugljikohidrati
Ugljikohidrati služe kao izvor energije koja se pohranjuje u glikogenu (u mišićima i jetri) iz kojeg se lako oslobađa i daje organizmu dovoljno energije i kod jačih tjelesnih napora. 1 g ugljikohidrata iz hrane oslobađa energiju od 4 kcal (17 kJ). Preporuka je Američkog Dijabetičkog Društva (2009) da 45-65% energije koju unosimo u tijelu bude kroz ugljikohidrate.
Koliko će se energije, i kojom brzinom, osloboditi u organizmu, ovisi o složenosti molekularne strukture pojedinih ugljikohidrata, pa se tako razlikuju jednostavni i složeni šećeri.
Jednostavni šećeri su : monosaharidi (glukoza (krvni šećer), fruktoza (voćni šećer), galaktoza (mliječni šećer)) i disaharidi (šećer sastavljeni od 2 jedinice monosaharida, npr. saharoza (kuhinjski šećer), laktoza (mliječni šećer), maltoza (šećer u sladu)).
Složeni šećeri ili polisaharidi izgrađeni su od puno jedinica monosaharida povezanih u složene molekularne strukture, teže su probavljivi (lakše se probavljaju nakon termičke obrade), a neki su i neprobavljivi. Razlikuju se po podrijetlu. Biljni polisaharidi su: škrob (u organizmu se razgrađuje do glukoze, nalazi se u žitaricama, mahunarkama, krumpiru), celuloza i hemiceluloza (u staničnim stijenkama biljaka) te pektin (u voću i stabljikama). Životinjski polisaharid je glikogen (nalazi se u jetri i mišićima životinja, nije važan za prehranu (nije dostupan u tom obliku, nego se u namirnicama životinjskoga podrijetla nalazi u obliku mliječne kiseline), ali ima važnu ulogu u metabolizmu ljudi jer je u njemu pohranjena energija).
Koliko je neki ugljikohidrat, nakon probave “povisio” razinu glukoze u krvi u određenom vremenskom razdoblju, pokazuje nam glikemijski indeks. Jednostavni ugljikohidrati (glukoza, fruktoza) i namirnice kao: med, bijeli šećer, bijeli kruh, spadaju u ugljikohidrate s visokim glikemičkim indeksom– većim od 50. Zajedničko im je da brzo ulaze u krvotok, naglo podižu razinu šećera u krvi, izazivaju povećano lučenje hormona inzulina i brzo oslobađaju energiju zbog svojeg jednostavnog molekularnog sastava. Takve namirnice potrebno je izbjegavati. Za razliku od njih, namirnice kao: riža, tjestenina, banane, jabuka, crni kruh, slanutak, suhe marelice, tikvice, grah, suhe smokve, energetska pića i energetske pločice, imaju niski glikemički indeks – niži od 50. Složeni ugljikohidrati, koji se zbog složenije molekularne strukture duže razgrađuju i pretvaraju se u organizmu u jednostavne šećere, polako ulaze u krvotok, sporije povisuju koncentraciju šećera u krvi, postupno povećavaju lučenje inzulina i osiguravaju energiju tijekom dužeg razdoblja.
Namirnice biljnog podrijetla sadrže vlakna: celulozu i hemicelulozu, (netopive u vodi) i pektine, gume i smole (topive u vodi). Vlakna se u organizmu ne mogu razgraditi i iskoristiti kao izvor energije, ali imaju važnu ulogu u prehrani čovjeka. Zajednički se nazivaju: prehrambenim vlaknima, dijetalnim vlaknima, sirovim vlaknima ili biljnim vlaknima. Namirnice bogate vlaknima su: integralne žitarice i proizvodi od žitarica, povrće, voće i sjemenje. Preporuka je Američkog Dijabetičkog Društva (2009) da se u organizam dnevno unese 14g prehrambenih vlakana na 1000 kcal. U svakodnevnu prehranu treba uključiti što više namirnica kao što su: tjestenina od integralnog brašna, riža punog zrna, žitne pahuljice, kruh pripravljen od integralnih cjelovitih žitarica, grah i mahunarke, sjemenke, kvalitetan krumpir te salate od svježeg povrća (sirovog), svježe voće i povrće.
Cjelovite žitarice te voće i povrće trebaju predstavljati osnovni izvor ugljikohidrata u prehrani, ne samo zato što imaju niži glikemijski indeks, nego i zato što sadrže mnoge vitalne tvari (vitamine, minerale, bioflavonoide i polifenole) koji imaju važnu ulogu u našem zdravlju.
- Bjelančevine ili proteini
Bjelančevine se nalaze u različitim vrstama prehrambenih namirnica. Može ih se naći, u gotovo svoj hrani, osim u rafiniranim šećerima i mastima. 1 g proteina iz hrane oslobađa energiju od 4 kcal (17 kJ). Preporuka je Američkog Dijabetičkog Društva (2009) da 12-20% energije koju unosimo u tijelu bude kroz proteine.
Hrana životinjskog podrijetla, poput mesa, riba, jaja (bjelanjak), mlijeka, jogurta i sira, dobar je izvor bjelančevina u kvalitativnom i kvantitativnom smislu. Bjelančevine životinjskog porijekla se smatra izborom broj 1 u prehrani jer zadovoljavaju sve esencijalne aminokiseline koje tijelo treba.
Biljne bjelančevine nalaze se u mahunarkama, žitaricama, grahu, leći, pšenici, riži, kukuruzu, ječmu, zobi, raži, a veću količinu bjelančevina ima soja.
Iako se osobama s dijabetesom preporučuje dnevne potrebe za proteinima uzimati iz povrća, one se mogu namiriti i kroz mesne namirnice, ali pažljivo odabrane i zdravo pripremljene. Riba i plodovi mora jedan su od najzdravijih izbora bogatih proteinima.
- Masti
Masti koje jedemo su izvor energije i esencijalnih masnih kiselina. Masti pohranjene u tjelesnom masnom tkivu služe kao izolacija da bi nam bilo toplo, zaštita su za vitalne organe i nose vitamine topljive u mastima (vitamini A, D, E i K).
Masti se prirodno nalaze u proizvodima životinjskog podrijetla (masno tkivo, meso i mliječni proizvodi), ali ih mnogo ima u orašastim plodovima, sjemenkama, žitaricama i nekom voću kao što su masline i avokado.
Masti se u našoj prehrani mogu naći i u procesiranoj, industrijskoj hrani. Takve vrste masti su trans-masne kiseline (npr. margarin, očvrsnute biljne masti), odnosno različita biljna ulja industrijski procesirana u čvrste masti. Smatraju se nepoželjne u prehrani zbog toga što se povezuju s većim obolijevanjem od srčano-žilnih bolesti i nekih karcinoma. Također se preporučuje u prehrani ograničiti unos zasićenih masnih kiselina, no tek u odraslo doba. Zasićene masne kiseline su prirodne masti i tijelu trebaju za pravilan rast i razvoj, a nalaze se u namirnicama životinjskog porijekla.
Masti daju više nego duplo energije (9kcal) po 1 gramu u usporedbi s ugljikohidratima (4kcal) ili bjelančevinama (4kcal). Preporuka je Američkog Dijabetičkog Društva (2009) da 25-35% energije koju unosimo u tijelu bude kroz masti.
- Voda
Idealno sredstvo za hidraciju je voda, a preporučeni dnevni unos iznosi 0,3 dcL / kg tjelesne mase. Svakako treba izbjegavati zaslađene i gazirane napitke, te napitke s dodatkom većih količina sladila i konzervansa.
- Vitamini
Organizmu je potrebno svakodnevno osigurati vitamine topive u vodi (vitamin C, vitamini B skupine) i u mastima (vitamini A,D,E i K). Najbogatiji izvor je citrusno voće (naranča, mandarina, grejp, limun, limeta), žitarice i lisnato zeleno povrće (špinat, kelj, blitva, radič).
- Minerali
Potrebno je u organizam svakodnevno unositi i minerale: natrij (s obzirom na njegov snažan utjecaj na krvni tlak, potrebno je ograničiti dnevni unos na max. 2000 mg), kalij (orašasto voće, kvasac, voće i povrće), kalcij (mliječni proizvodi), magnezij (mlijeko, cjelovite žitarice, mahunarke, nemasno meso i riba, sjemenke i orašasti plodovi), željezo (nemasno crveno meso,perad, riba, tamno lisnato zeleno povrće), cink.
Neka Vam zdravlje bude na prvom mjestu!
Vaš Elbi Medikal.
