Upalne bolesti crijeva (engl. inflammatory bowel diseases, IBD) su nepredvidive, kronične i upalne bolesti. Kod upalnih bolesti crijeva dolazi do poremećaja imunološkog sustava pa stoga spadaju i u imunološke bolesti. Mogu zahvatiti bilo koji dio probavnog sustava (od usta do anusa), ali mogu uzrokovati i promjene na drugim organima (koža, zglobovi, oči). Dva najčešća oblika upalnih bolesti crijeva su: Chronova bolest i ulcerozni kolitis. Još je poznat i indeterminirani kolitis koji zahvaća 10-15 % bolesnika.
Chronova bolest
Chronova bolest je upalna bolest crijeva koja može zahvatiti bilo koji dio probavnog sustava, od usne šupljine do rektuma. Najčešći simptomi ove bolesti su: bolovi u trbuhu, proljev (moguće i krvava stolica), povišena temperatura i gubitak tjelesne mase. Kod djece koja boluju od Chronove bolesti često se kao simptom javlja zaostajanje u rastu i zakašnjeli pubertet. Osim probavnih simptoma, mogu se javiti i kožni osip, anemija, umor, bol u zglobovima i sl. Uzroci nastanka Chronove bolesti nisu razjašnjeni, ali se smatra da ova bolest nastaje pod utjecajem okolišnih, imunoloških, genetskih i bakterijskih faktora. Chronova bolest je karakterizirana izmjenom perioda aktivnosti i remisije („mirovanja“) bolesti.
Ulcerozni kolitis
Ulcerozni kolitis je upalna bolest crijeva koja zahvaća isključivo debelo crijevo. Simptomi bolesti ovise o tome kolika je zahvaćenost probavnog sustava i koliki je stupanj upale, ali glavni simptom su krvave stolice u kojima ima gnoja i sluzi. Osim toga javljaju se bolovi u trbuhu i povišena temperatura. Ulcerozni kolitis se može javiti u bilo kojoj životnoj dobi, ali obično se prvi napadaji jave između 15. i 30. godine. Uzroci nastanka ove bolesti nisu do kraja poznati, ali smatra se da na razvoj bolesti utjecaj imaju okolišni, genetski i imunološki faktori. Kao i Chronova bolest, tako je i ulcerozni kolitis karakteriziran izmjenom faza aktivnosti i „mirovanja“ (remisije) bolesti.
Epidemiologija i dijagnostika upalnih bolesti crijeva
Upalne bolesti crijeva su uglavnom povezane uz „zapadnjački“ način života, stoga se uglavnom javljaju u Europi i Sjevernoj Americi. Mogu se javiti u bilo kojoj životnoj dobi, ali uglavnom se prvi simptomi pojavljuju između 15. i 30. godine života. Rizični čimbenici za razvoj ovih bolesti uključuju nepravilnu prehranu, uporaba oralnih kontraceptiva, infekcije i operacije slijepog crijeva.
Dijagnoza upalnih bolesti crijeva postavlja se uz pomoć dijagnostičkih pretraga i kliničkih simptoma. Od dijagnostičkih pretraga koriste se laboratorijske, radiološke i endoskopske metode te patohistološka analiza tkiva crijeva.
Prehrana kod upalnih bolesti crijeva
Prehrana je vrlo važna za liječenje i ublažavanje simptoma upalnih bolesti crijeva. Budući da se kod upalnih bolesti crijeva često javlja nedostatak mikronutrijenata (vitamina i minerala), bitno je da prehrana i dodaci prehrani osiguraju unos deficitarnih mikronutrijenata. Do deficita mikronutrijenata dolazi zbog oslabljene mogućnosti apsorpcije hranjivih tvari.
Prehrana kod upalnih bolesti crijeva bi trebala obilovati energijom i visokokvalitetnim proteinima jer se kod bolesnika s upalnim bolestima crijeva često javlja proteinsko-energetska malnutricija (pothranjenost). Dnevni energetski unos bi trebao biti 35-40 kcal/kg tjelesne mase, dok bi zadovoljavajući unos proteina podrazumijevao unos od 1-1,5 g/kg tjelesne mase. Prehrana treba biti bogata vitaminima i mineralima, s umjerenim sadržajem nezasićenih masti. Unos prehrambenih vlakana (orašasti plodovi, sjemenke) bi trebalo ograničiti, osobito kod osoba kod kojih je lumen crijeva sužen. U prehranu treba uključiti namirnice bogate proteinima kao što je meso peradi, riba, mahunarke i soja. Treba birati cjelovite žitarice te voće i povrće. Od masti prednost treba dati biljnim uljima i ribljem ulju jer obiluju omega-3 masnim kiselinama koje djeluju protuupalno. Uključiti u prehranu fermentirane mliječne proizvode (jogurt, kefir, acidofil) jer sadrže probiotičke bakterije.
Kod upalnih bolesti crijeva ne preporučuje se konzumacija crvenog mesa, mesnih prerađevina, kave, alkohola i jako začinjene hrane jer mogu pogoršati upalni proces na crijevnoj sluznici. Unos mliječnih proizvoda treba ograničiti jer je kod upalnih bolesti crijeva često prisutna laktoza intolerancija. Unos orašastih plodova i sjemenki treba minimalizirati jer sadrže značajnu količinu prehrambenih vlakana koja mogu pogoršati simptome bolesti. Kod ovih bolesti može biti korisna bezglutenska prehrana (eliminacija pšenice, ječma, raži i zobi te njihovih proizvoda) jer djeluje protuupalno.
Od tekućine preporuča se konzumacija vode, biljnih čajeva i prirodnih sokova. Hranu treba pripremati kuhanjem, dok bi pečenje i prženje trebalo izbjegavati. Voće i povrće se također preporuča konzumirati kuhano zbog lakše probavljivosti.
Prethodno su navedene opće preporuke za prehranu kod upalnih bolesti crijeva. Međutim treba imati na umu da svaki pojedinac drukčije reagira na pojedine namirnice, stoga je korisno i provoditi eliminacijsku dijetu. Cilj eliminacijske dijete je utvrditi koje namirnice pojedinac dobro prihvaća, a koje mu izazivaju pogoršanje zdravstvenog stanja te prema tome složiti jelovnik.
Dodaci prehrani kod upalnih bolesti crijeva
Bez obzira na pravilnu prehranu koja obiluje svim hranjivim tvarima, kod bolesnika s upalnim bolestima crijeva često dolazi do nutritivnih deficita. Razlog tome je smanjena funkcija crijeva izazvana upalnim procesima. Stoga je često uz pravilnu prehranu potrebno uzimati i dodatke prehrani. Bolesnici s upalnim bolestima crijeva najčešće uzimaju vitamine E, K, C, A, D, B12 i folnu kiselinu. Od minerala najčešće se uvodi suplementacija kalcijem, cinkom, magnezijem i selenom. Kod bolesnika s upalnim bolestima crijeva korisni su se pokazali i probiotici te omega-3 masne kiseline.
Neka Vam zdravlje bude na prvom mjestu!
Vaš Elbi Medikal!
Autorica teksta: Martina Knezović, mag.nutr.
