vitamini i minerali
Briga o zdravlju

ULOGA VITAMINA I MINERALA U LJUDSKOM ORGANIZMU

Što su vitamini?

Vitamini su organske tvari raznovrsne strukture i kemijskih svojstava. Iako su ljudskom organizmu potrebni u malim količinama, neophodni su za normalno funkcioniranje organizma-za rast, razvoj, reprodukciju.

Svaki pojedini vitamin ima svoju funkciju i sudjeluje u brojnim biokemijskim reakcijama u tijelu. Nedostatak nekog vitamina uzrokuje specifično oboljenje.

Rizične skupine za nedostatak vitamina su najčešće starije osobe, adolescenti, trudnice, dijabetičari i pušači te se njima posebno preporučuje nadoknada vitamina.

Podjela vitamina:

Vitamine dijelimo na 2 skupine:

  • vitamini topljivi u mastima (vitamin A, vitamin D, vitamin E i vitamin K)
  • vitamini topljivi u vodi (vitamini B skupine i vitamin C).
Watermelon, Berries, Fruits, Heart, Blueberries

Vitamin A

Vitamin A je otkriven 1913. godine te je prvi otkriveni vitamin topljiv u mastima. Najčešće se javlja u hrani u obliku retinola. Retinol se nalazi isključivo u namirnicama životinjskog podrijetla, no neke vrste voća i povrća sadržavaju fitonutrijente koji se nazivaju karotenoidi i koje naš organizam prema potrebi pretvara u vitamin A. Najpoznatiji takav karotenoid je beta-karoten kojeg još nazivamo i provitamin A.

Važne uloge vitamina A u organizmu:

očuvanje zdravlja očiju (sudjeluje u sintezi fotopigmenta koji ima ključnu ulogu u prilagodbi oka na svjetlost),

imunološka funkcija (manjak vitamina A oslabljuje imunološki sustav što nas čini podložnijima različitim infekcijama),

podržava razvoj stanica (neophodan je za pravilan rast i razvoj svih stanica),

reproduktivna funkcija (nužan je za pravilan razvoj embrija u maternici).

Namirnice bogate vitaminom A su jetra (goveđa, guščja, janjeća), mlijeko i mliječni proizvodi (najviše maslac i masniji sirevi), riblje ulje i masna riba (tuna, losos), jaja, voće i povrće žute/narančaste boje (mrkva, batat, dinja, marelica, breskva), tamnozeleno lisnato povrće (kelj, blitva, špinat), rajčice.

Breakfast, Eggs, Pan, Cutting Board, Bread, Fork, Food

Simptomi nedostatka vitamina A su opadanje kose, različita kožna oboljenja, suhoća očiju, slab rast noktiju, oslabljen vid noću te povećana osjetljivost na infekcije. Rizična skupina za nedostatak vitamina A su vegani i vegetarijanci budući da se retinol nalazi samo u namirnicama životinjskog podrijetla. Bez obzira na to što se provitamin A nalazi u brojnom voću i povrću, on se ne može sav pretvoriti u aktivan oblik, tj. retinol.

Većina ljudi može hranom unijeti dnevnu preporučenu dozu vitamina A, a veganima, vegetarijancima i osobama kojima je otkriven deficit se savjetuje uzimati vitamin A u obliku dodatka prehrani. Budući da je vitamin topljiv u masti preporuka je uzimati ga zajedno s izvorom masti (maslac, maslinovo ulje…).

Vitamin D

Vitamin D često nazivamo i sunčanim vitaminom, a njegova steroidna struktura i specifična obilježja čine ga više hormonom nego vitaminom. Za razliku od ostalih vitamina koji se u organizam mogu unositi isključivo prehranom i dodacima prehrani, vitamin D se može sintetizirati u organizmu, točnije u koži iz endogenog kolesterola pod utjecajem UVB zračenja.

Vitamin, D3, Health, Life, Background, Texture, Sun

Važne uloge vitamina D u organizmu:

-doprinosi normalnoj apsorpciji kalcija i fosfora te je važan za pravilnu mineralizaciju kostiju,

prevencija osteoporoze,

povećava otpornost na razne infekcije,

za očuvanje zdravlja gastroenteralnog sustava.

Namirnice bogate vitaminom D su maslac, žumanjak, jetra, riba, morski plodovi, punomasni sirevi, punomasni kefir i gljive.

Simptomi nedostatka vitamina D su smanjena koštana masa, česti prijelomi kostiju, problemi sa zubima, sklonost infekcijama, mišićna slabost i grčevi, umor i iscrpljenost. Nedostatak vitamina D je postao globalni zdravstveni problem. Na svijetu više od 1 milijarde osoba ima blaži ili teži nedostatak ovog jako važnog vitamina. Skupine s rizikom za nedostatak vitamina D su ljudi koji većinu vremena provode u zatvorenim prostorima, trudnice, dojilje, dojenčad, osobe s kroničnim bolestima jetre, crijeva ili bubrega, osobe tamne boje kože, osobe s pretjeranom tjelesnom težinom, starije osobe te pušači.

Preporučena koncentracija vitamina D u krvi je ≥75 nmol/L, a osobama koje imaju manju koncentraciju od preporučene savjetuje se uzimanje dodataka prehrani. Najbolja apsorpcija vitamina D se postiže primjenom u obliku spreja koji možete pronaći na Elbi Medikal web shopu.

Vitamin E

Kemijski sastav vitamina E je tokoferol. Imena svih vrsta E vitamina počinju sa „d“ ili „dl“ gdje je „d“ je prirodna forma, a „dl“ je sintetska pa je tako prirodni vitamin E poznat pod nazivom d-alfa tokoferol.

Važne uloge vitamina E u organizmu:

-djeluje kao antioksidans,

čuva kožu od utjecaja UVA i UVB zraka,

zaštitno djeluje na druge vitamine-vitamin C i vitamine B skupine,

-ima pozitivno djelovanje na reprodukcijski sustav te jača imunitet.

Nedostatak vitamina E je vrlo rijedak, a javlja se uglavnom kod osoba s kroničnim bolestima jetre te kod male apsorpcije masti.

Namirnice bogate vitaminom E su orašasti plodovi, sjemenke, biljna ulja, žumanjak jajeta i lisnato zeleno povrće.

Vitamin K

Postoje 3 vrste vitamina K: K1 (fitomenadion) i K2 (menakinon) koji su prirodnog porijekla i K3 (menadion) koji se dobiva sintetski.

Važne uloge vitamina K u organizmu:

normalno zgrušavanje krvi,

održavanje zdravlja kostiju,

sprječavanje kalcifikacije krvnih žila.

Namirnice bogate vitaminom K su cvjetača, kelj, špinat, blitva, šparoge, grašak, avokado, brokula, kupus.

Simptomi nedostatka vitamina K u tijelu mogu biti hematomi, modrice, jako menstrualno krvarenje, česta krvarenja iz nosa, anemija, produženo zgrušavanje krvi… Pojačane potrebe za vitaminom K imaju starije osobe te osobe s bolestima crijeva i jetre. Kao prevenciju od osteoporoze najbolje ga je uzimati u kombinaciji s vitaminom D u obliku spreja zbog bolje apsorpcije. U ovom spreju vitamin D i vitamin K djeluju sinergijski i osiguravaju usmjeravanje kalcija u kosti.

Vitamini B skupine

Vitamini B skupine su topljivi u vodi te imaju brojne važne zadaće u ljudskom organizmu. Skupina se sastoji od 8 B vitamina: B1 (tiamin), B2 (riboflavin), B3 (niacin), B5 (pantotenska kiselina), B6 (piridoksin), B7 (biotin), B9 (folna kiselina) i B12 (cijanokobalamin). Svaki od tih vitamina igra važnu ulogu u organizmu.

Vitamini B1, B2, B3, B5 izravno sudjeluju u procesu stvaranja energije te je preporuka uzimati ih kod pojačanog umora, povećanih tjelesnih i mentalnih napora.

Za održavanje zdrave kože, kose i noktiju također su neophodni vitamini B skupine. B2 štiti kožu od pucanja, B3 pomaže kod suhe i upaljene kože, B5 vlaži kožu, a B7 sprječava sitno perutanje kože.

Zaštitnici srca i krvnih žila su vitamini B6, B9 i B12. Također koriste za bolje pamćenje te mogu smanjiti opasnost od razvoja demencije i Alzheimer-ove bolesti.

Namirnice bogate vitaminima B skupine su pekarski kvasac, jetra, orašasti plodovi, mlijeko, jaja, meso, riba, voće, zeleno lisnato povrće i cjelovite žitarice.

Glavobolja, umor, anemija, krhki nokti i kosa, mučnina te trnci u rukama i nogama su samo neki od simptoma nedostatka B vitamina.

Budući da su B vitamini topljivi u vodi što znači da ih naše tijelo ne može skladištiti, potrebno ih je svakodnevno unositi hranom odnosno dodacima prehrani. Preporuka je uzimati cijeli kompleks B vitamina u kapsulama koje možete pronaći na web shopu.

Vitamin C

Naziv vitamin C se upotrebljava za L-askorbinsku kiselinu i one derivate ugljikohidrata koji imaju isti biološki učinak kao ta kiselina. Najjači je antioksidans među vitaminima topljivim u vodi. Često ga nazivaju i antiskorbutnim vitaminom jer njegov veliki deficit uzrokuje skorbut. Simptomi skorbuta su lomljive kosti, otečeni zglobovi, zubi postanu klimavi, a zubno meso izrazito osjetljivo i krvari. Skorbut je prije bio dosta raširen, čak i smrtonosan na dužim putovanjima brodovima koji nisu bili opskrbljeni izvorima vitamina C.

Važne uloge vitamina C u organizmu:

-ima vrlo jako antioksidacijsko djelovanje,

važan je za sintezu kolagena,

jača imunitet,

-djeluje kao prirodni antihistaminik, tj. ublažava alergijske reakcije.

Namirnice bogate vitaminom C su svježe voće i povrće, posebice citrusno voće i zelena paprika.

Simptomi nedostatka vitamina C su umor, slabost, gubitak tjelesne težine, sklonost infekcijama, slabo zacjeljivanje rana, anemija… Većinom se dnevne potrebe za vitaminom C mogu unijeti putem hrane, no kod akutnih infekcija i smanjenog imuniteta može se uzeti u obliku dodatka prehrani. Elbi Medikal web shop Vam nudi vitamin C u prahu te u kapsulama.

Što su minerali?

Minerali su kemijski elementi neophodni za normalno funkcioniranje organizma. Svaki mineral ima specifično djelovanje. Ljudski organizam minerale ne može proizvoditi pa ih je potrebno unositi hranom ili u obliku dodataka prehrani.

Prema dnevnoj potrebnoj količini minerale dijelimo u dvije skupine: makroelementi i mikroelementi.

Makroelementi su potrebni organizmu u količinama većim od 100 mg dnevno, a to su kalcij (Ca), sumpor (S), fosfor (P), magnezij (Mg), kalij (K), klor (Cl) i natrij (Na).

Mikroelementi su potrebni organizmu u količinama manjim od 100 mg dnevno, a neki od njih su cink (Zn), željezo (Fe), silicij (Si), mangan (Mn), bakar (Cu), fluor (F), jod (I), selen (Se), krom (Cr).

Kalcij (Ca)

Kalcij je jedan od najbrojnijih minerala u našem organizmu, a 99% ukupne količine kalcija nalazi se u kostima i zubima stoga samo oko 1% kalcija ima važnu ulogu u raznim biokemijskim procesima kao što su kontrakcija mišića, zgrušavanje krvi i stanična signalizacija.

Namirnice bogate kalcijem su mlijeko, jogurt, sir, morski plodovi, školjke, mahunarke i orašasti plodovi.

Preporuka je da se kalcij u organizam unosi putem hrane, no za neke osobe je nužno unositi i u obliku dodataka prehrani. Adekvatan unos kalcija je najvažniji kod djece, adolescenata i kod starijih osoba. Ukoliko se kalcij unosi putem dodataka prehrani vrlo je važno odabrati pravi oblik i dozu. Oblik kalcija koji pokazuje jako dobru apsorpciju je kalcijev citrat, a ta apsorpcija je najveća pri dozama od 500 mg pa ako se uzima 1000 mg dnevno najbolje bi bilo tu dozu podijeliti i uzeti po 500 mg kalcija dva puta na dan.

Dugo vremena se mislilo da kakvoća kostiju i zubi ovisi samo o kalciju, no u novije vrijeme se pokazalo da toj teoriji nedostaje argumenata. Jedan od zaključaka je da se kalcij bez sudjelovanja magnezija samo taloži na nepotrebnim mjestima te tako čini dodatnu štetu našem organizmu. Preporuka je uz kalcij uzimati vitamin D koji poboljšava ugradnju kalcija u kosti i magnezij koji služi da bi se spriječilo kalcificiranje krvnih žila.

Sumpor (S)

Sumpor je mineral koji je tijelu potreban za vitalne funkcije, a ljudsko tijelo se sastoji od 0,2% sumpora. Postotak se čini malim, no s obzirom na kvantitativnu raspodjelu elemenata u ljudskom tijelom, važnost sumpora postaje više nego jasna. Naše tijelo primjerice sadrži pet puta više sumpora od magnezija i četrdeset puta više sumpora od željeza.

Sumpor blokira transport impuls boli kroz živčana vlakna, blokira upalu i upalne reakcije povećavajući aktivnost kortizola-prirodnog i protuupalnog hormona kojeg proizvodi tijelo. Poboljšava propusnost staničnih membrana što olakšava apsorpciju hranjivih tvari i vitamina kao i uklanjanje zagađivača ili viška staničnih tekućina. Poboljšava cirkulaciju krvi što pomaže u transportu otpadnih tvari iz tijela i time ubrzava procese ozdravljenja. Surađuje s glukozaminom koji je odgovoran za regeneraciju hrskavičnog tkiva, za smanjenje boli i za saniranje oštećenja istrošene hrskavice. Zajedno s drugim spojevima sumpor je sastavni dio nekoliko aminokiselina: cisteina, cistina, homocisteina, homocistina i taurina.

Namirnice koje su bogate sumporom kao npr. češnjak, brokula i šparoge mogu pomoći u zaštiti od bolesti poput dijabetesa tipa 2 te srčanih bolesti.

Na Elbi Medikal web shopu možete pronaći i organski sumpor poznat i kao MSM koji doprinosi zdravoj koži, kosi i noktima.

Fosfor (P)

Fosfor je mineral koji u ljudskom organizmu ima niz funkcija te je neophodan za njegovo pravilno funkcioniranje. Jedna od glavnih funkcija fosfora je održavanje čvrstih i zdravih kostiju. Osim toga, ovaj mineral pomaže u izbacivanju otpada i oporavku oštećenih tkiva. Fosfor tijelo koristi za izgradnju kostiju i zuba te u izgradnji proteina koji sudjeluju u izgradnji i popravku stanica i tkiva. Osim toga, fosfor utječe na način na koji ljudsko tijelo prerađuje ugljikohidrate ili šećere.

Većina ljudi dovoljne količine fosfora uspije unijeti hranom, posebno ako je prehrana bogata proteinima i kalcijem, no u nekim slučajevima (kod pojedinih bolesti ili uslijed uzimanja lijekova) razine fosfora mogu biti snižene pa je tada, po preporuci liječnika, potrebno pojačati unos fosfora iz hrane ili dodacima prehrani.

Magnezij (Mg)

Magnezij je jedan od najbrojnijih minerala u našem organizmu gdje sudjeluje kao kofaktor u više od 300 enzimskih kataliziranih reakcija. Izrazito je bitan za zdravlje kostiju gdje se nalazi oko 60% ukupnog magnezija u tijelu te ima jako antioksidativno djelovanje. Osim toga, magnezij doprinosi normalnoj psihološkoj funkciji, smanjenju umora i iscrpljenosti, normalnoj funkciji mišića i normalnom funkcioniranju živčanog sustava.

Namirnice bogate magnezijem su integralne žitarice, orašasti plodovi, mahunarke, krumpir, morski plodovi i banane.

Osobe kod kojih je zabilježen nedostatak magnezija obično imaju problema sa slabom cirkulacijom, grčevima, trzanjem mišića, kroničnim umorom, nesanicom i glavoboljama.

Za nadoknadu magnezija u tijelu na tržištu postoje brojni oblici od kojih je najzastupljeniji magnezijev oksid. Cjenovno je vrlo prihvatljiv, no njegova apsorpcija je dosta niska. Učinkovitiju apsorpciju imaju magnezij glicinat, magnezij taurat i magnezij malat.

Kod sportaša je preporuka uzimati magnezij malat budući da ima visoku razinu bioraspoloživosti i brzo se razgrađuje, a sportašima je potrebna brza i efikasna nadoknada magnezija, posebice kod grčeva.

Magnezij taurat se preporučuje za očuvanje zdravlja kardiovaskularnog sustava. Magnezij i taurin u kombinaciji snižavaju krvni tlak, poboljšavaju kontrakcije srčanog mišića te djeluju protiv zgrušavanja krvi i stvaranja tromboze. Na web shopu možete pronaći magnezij taurat uz dodatak vitamina B6 budući da niske razine ovog vitamina iscrpljuju magnezij i taurin iz tijela.

Za smanjenje stresa, nervoze, anksioznosti, nesanice te bolnih mjesečnica preporučuje se magnezij glicinat. Magnezij je vezan za strukturno najmanju aminokiselinu glicin te kao takav puno lakše prodire u tkiva živčanog sustava.

Kalij (K)

Kalij je u organizmu potreban za reguliranje ravnoteže vode, kiselo-bazne ravnoteže, krvnog tlaka i neuromuskularnih funkcija. Ovaj mineral također igra važnu ulogu u prijenosu električnih impulsa do srca. Osobe koje imaju nisku razinu kalija i idu na operaciju srca, rizične su za razvoj srčane aritmije.

Kalij i natrij u organizmu djeluju zajedno u održavanju mišićnog tonusa, krvnog tlaka, vode u organizmu i ostalih funkcija. Mnogi istraživači vjeruju da se problem povišenog krvnog tlaka uzrokovanog zbog prevelikog unosa soli (koja sadrži natrij) povećava ukoliko u prehrani nema dovoljno kalija.

Odličan izvor kalija su banane i većina voća. Grah, mlijeko i povrće sadrže također značajne količine kalija.

Najbolji način da se dobije dodatna količina kalija je konzumiranje nekoliko voćki dnevno kao i povećane količine povrća. Dnevno se hranom unosi od 2,5 do 5,8 g kalija. Količina dozvoljena u tabletama je veoma mala (1000 mg u jednoj tableti) ako se uzme u obzir da jedna banana sadrži oko 500 mg. Potrebe za kalijem ne smiju se zadovoljavati na način da se konzumira nekoliko tableta dnevno. Ovako velika koncentracija kalija može djelovati iritirajuće na želudac, a prehrambeni kalij neće uzrokovati ovakve probleme.

Banana, Minimum, Fruit, Tropical, Honduras

Veliki deficit kalija rijedak je, osim u slučajevima dugotrajnijeg povraćanja, proljeva ili korištenja diuretika koji potiču lučenje kalija. Osobe koje koriste ove lijekove trebaju se posavjetovati s liječnikom o dodatnoj suplementaciji kalija.

Natrij (Na)

Natrij se smatra najzastupljenijim izvanstaničnim kationom koji je izuzetno važan za održavanje membranskog potencijala i posljedično provođenje živčanih impulsa te kontrakciju mišića. Također, važan je i u procesu održavanja osmotskog tlaka. Natrij se nalazi u većini hrane koju konzumiramo, no najviše ga dobivamo konzumacijom natrijeva klorida, tj. obične kuhinjske soli. Procjenjuje se da 75% natrija kojeg konzumiramo dobivamo iz obrađene hrane zbog dodavanja soli u istu tijekom procesa proizvodnje. Nedostatak natrija ili hiponatremija nastaje uslijed povećanja zadržavanja tekućine ili povećanog gubitka natrija, dok se hipernatremija (povećane razine natrija u krvi) rijetko javlja zbog pretjeranog unosa natrija, već je primaran uzrok nedostatak vode u organizmu.

Salt, Sea Salt, Spoon, Wooden Spoon, Bowl, Spice

Klor (Cl)

Iako je mnogima kad se spomene klor prva asocijacija sredstvo za čišćenje vode u bazenima, klor je zapravo važan „čistač” u našem organizmu. On je makroelement koji je s natrijem i kalijem potreban u velikim količinama ljudskom tijelu. Uključen je u regulaciju osmotske ravnoteže i metabolizma vode i soli te koncentriran uglavnom u koži (30%-60%), a ima ga i u sastavu međustanične tekućine, krvi i kostima. U ioniziranom stanju u tijelu ga ima i do jednog kilograma.

Osim važne funkcije elektrolita, klor se u želucu spaja s hidrogenom te čini hidroklornu kiselinu, moćan probavni enzim čija je funkcija razgradnja proteina i apsorpcija drugih minerala. Hidroklorna kiselina jedna je od glavnih komponenti želučane kiseline i nužna u probavi hrane koja bi bez klora bila izuzetno otežana.

Nakon korištenja u hidroklornoj kiselini crijeva resorbiraju dio klora te se on vraća u krvotok gdje je potreban za održavanje optimalnog volumena međustaničnih tekućina. Stalna izmjena klora i bikarbonata između crvenih krvnih stanica i plazme pomaže u održavanju pH ravnoteže i izlučivanju ugljikova dioksida iz tijela. Klor također pomaže u čišćenju tijela od toksina i sudjeluje u smanjenju nataložene masnoće u jetri te razine šećera i kolesterola u krvi.

Glavni izvori klora za naše tijelo su sol, žitarice, mahunarke, masline, meso, jaja i povrće poput mrkve, peršina, celera, kelja, zelene salate ili patlidžana te gljive.

Cink (Zn)

Važnost cinka u ljudskoj prehrani otkrivena je relativno nedavno, a danas je doista teško nabrojati sve uloge ovog svestranog minerala.

Neophodan je u procesu rasta i razvoja, neurološkoj funkciji, reprodukciji i imunološkom odgovoru. Bez cinka nema sinteze proteina i genetskog materijala (DNK), diobe stanice, stvaranja kostiju, integriteta kože, kose i noktiju. Jedna od najpoznatijih uloga je svakako doprinos normalnoj funkciji imunološkog sustava budući da utječe na stvaranje i aktivaciju T-limfocita, bijelih krvnih stanica važnih u borbi protiv infekcija.

Namirnice bogate cinkom su kamenice i općenito plodovi mora. U manjoj mjeri cink sadrže mlijeko, mliječni proizvodi i meso peradi. Od biljnih namirnica najviše je zastupljen u cjelovitim žitaricama, mahunarkama i sjemenkama.

Nedostatak cinka sa sobom nosi brojne tegobe kao što su česte infekcije, gubitak kose, slabije kognitivne sposobnosti te otežano cijeljenje rana. Na tržištu postoje brojni oblici cinka, ali znanstveno je dokazana bolja apsorpcija ako je cink vezan za pikolinsku kiselinu. Cink pikolinat tijelo može puno bolje apsorbirati od npr. cinkovog citrata koji se nalazi u velikom broju dodataka prehrani.

Na web shopu možete pronaći cink pikolinat koji se uzima svakodnevno ili nešto jači, cink pikolinat plus koji se uzima po jedna kapsula svaki drugi dan.

Željezo (Fe)

Željezo je dragocjeni mineral prijeko potreban za rast, razvoj i dobar imunitet. Od nedostatka željeza u organizmu gotovo dvostruko više pate žene nego muškarci, a s nedostatkom željeza „bori se“  prema nekim pokazateljima čak 40% trudnica.

Željezo doprinosi normalnom stvaranju crvenih krvnih stanica i hemoglobina. Sudjeluje u transportu kisika, rastu i diobi stanica te u mnogim drugim biokemijskim procesima. U organizmu se taloži u vrlo malim količinama, no upravo su one iznimno važne.

Željezo je u krvi sastavni dio hemoglobina, takozvanog krvnog pigmenta koji se tako naziva jer daje crvenu boju krvi. Hemoglobin koji se nalazi u crvenim krvnim zrncima ili eritrocitima prenosi kisik iz pluća u krv i dalje putem krvi u sva tkiva. U našem organizmu željezo ima još jednu važnu ulogu, a to je da sudjeluje u specifičnim procesima u stanici kojima se proizvodi energija koju naš organizam koristi za rad i aktivnost. To je ujedno i razlog zašto su neki od prvih simptoma u stanjima povećanih potreba za željezom umor i manjak energije.

Manjak željeza je u početnoj fazi latentan i bolesnici obično ne primijete znakove. Kako manjak željeza napreduje sve se više mogu primijetiti simptomi manjka koji u konačnici dovode do anemije. Simptomi bolesti mogu znatno narušiti kvalitetu života pojedinaca. Tako, primjerice, kod trudnica ne utječu samo na majku već i na plod, a kod djece se mogu javiti poremećaji u ponašanju te slabiji uspjeh u školi. 

Najčešći simptomi manjka željeza su opća slabost, malaksalost i vrtoglavica, bljedilo i lupanje srca, listanje noktiju, dnevni umor i pospanost.

Najbolji prirodni izvori željeza u hrani su nemasno crveno meso, iznutrice (posebice teleća i kokošja jetrica), jaja i žitarice, zeleno lisnato povrće kao što su špinat, blitva, kelj, brokula, prokulica i kupus. Ipak, ponekad unos željeza hranom nije dostatan pa je potrebno posegnuti za dodacima prehrani, poput Iron complexa koji osim biljaka bogatih željezom sadrži i vitamin C jer se uz njega željezo bolje apsorbira.

Silicij (Si)

Silicij je poznat kao mineral koji se često koristi u kozmetičkoj industriji, no uz njega vežemo i brojne zdravstvene prednosti. Potiče jačanje vezivnog tkiva i kostiju, jača nokte, kosu i potiče zdravlje kože. Silicij igra važnu ulogu u prevenciji ateroskleroze i kožnih bolesti. Potreban je za održavanje fleksibilnosti zglobova i jačanje kostiju. U ljudskom tijelu je prisutan u obliku derivata i silicijeve kiseline. Potaknut će apsorpciju vitamina D, kalcija i glukozamina. Silicij igra važnu ulogu u poboljšanju apsorpcije kalcija za rast i održavanje zdravlja zglobova i kostiju, potiče proizvodnju kolagena i poboljšava fleksibilnost kostiju. Također će pomoći u prevenciji prijeloma kostiju.

Simptome nedostatka silicija prvo primjećujemo na vezivnom tkivu. Manjak unosa silicija može uzrokovati slabljenje kose, kostiju, lomljivost noktiju i znakove prijevremenog starenja.

Najbolji izvori silicija su jabuke, žitarice, sirovi kupus, kikiriki, mrkva, luk, krastavac, bundeve, med, riba, zob, bademi i naranče.

Jod (I)

Jod je našem organizmu prvenstveno potreban za sintezu hormona štitnjače koja zatim regulira metabolizam našeg organizma.

Prirodni izvori joda su riba i morski plodovi, ali ima ga i u jajima, mesu, mliječnim proizvodima, mahunarkama… Koncentracije joda u hrani znatno variraju ovisno o podneblju na kojem je hrana uzgojena. Ipak je glavni izvor joda u prehrani jodirana sol koja zakonski mora sadržavati 15–23mg joda na kilogram proizvoda.

Nedostatak joda dovodi do smanjene proizvodnje hormona štitnjače što se očituje kao pojava guše.

Preporučeni dnevni unos joda varira pa je tako kod djece od 50-120 mcg, u odraslih 150 mcg, a kod trudnica i dojilja 200mcg. Nadoknadu joda različitim dodacima prehrani nikada ne bi trebalo provoditi na svoju ruku jer se organizmu može nanijeti nepovratna šteta. Preniske ili previsoke količine joda utječu na sve funkcije u organizmu, od metabolizma masti i ugljikohidrata do poremećaja kognitivnih i psihičkih funkcija. Ako osoba sumnja na nedostatak joda u organizmu najbolje je da se javi svome liječniku koji će zatim provesti testiranja te utvrditi je li potrebno nadoknađivati jod i u kojoj količini.

Poznato je i baktericidno djelovanje joda te se on koristi i kao dezinficijens i antiseptik za kožu i sluznicu.

Selen (Se)

Selen se u organizmu pohranjuje u štitnjači, jetri, mišićima, bubrezima te muškim i ženskim spolnim žlijezdama. Ugrađuje se u proteine te ima poglavito antioksidativna i protuupalna svojstva. Neophodan je za sintezu hormona štitnjače te u očuvanju reproduktivnog zdravlja muškaraca, a doprinosi i održavanju zdravlja kože, kose i noktiju.

Glavni izvori selena su meso, riba i plodovi mora, a najveći sadržaj selena je pronađen u brazilskim oraščićima.

Nedostatak selena se očituje oslabljenim imunološkim sustavom te kognitivnim propadanjem. Kod nadoknade selena dodacima prehrani treba biti izrazito oprezan jer je granica između terapijske i toksične doze niska te lako može doći do trovanja koje se očituje mučninom, povraćanjem i otpadanjem kose.

Neka Vam zdravlje bude na prvom mjestu.

Vaš Elbi Medikal

0 0 glasovi
Ocjena članka
Pretplata
Obavjesti me
guest
0 Komentari
Inline Feedbacks
View all comments