Zubni karijes jedna je od najraširenijih bolesti današnjice, a predstavlja oboljenje tvrdih zubnih tkiva.
Zub čine tri sloja: caklina, dentin (u korijenskom dijelu cement) i pulpa.
Caklina je vanjski sloj zuba i vidljiv je golim okom. To je visoko mineralizirano tkivo, čini zaštitni sloj i najtvrđe je tkivo u našem organizmu.
Nadalje, ispod cakline nalazi se dentin (dio gdje je kruna zuba) i cement (korijenski dio zuba) unutar kojih je smještena zubna pulpa (zubni živac).
Dentin sadrži i kanaliće putem kojih se prehranjuje tvrdo zubno tkivo i može slati signale da nešto sa zubom nije u redu (bol).
Karijes najčešće započinje na vanjskoj površini zuba (u caklini) ili ako je povlačenjem zubnog mesa eksponirano i drugo tkivo (dentin i cement) te i oni mogu biti mjesta gdje će karijes započeti.
Karijes nastaje kada kiselina u ustima nagrize caklinu. Ako je neliječen i zanemaren, može dovesti do zubobolje, infekcije i na kraju do gubitka zuba.
Najčešća mjesta nastanka zubnog karijesa su grizne plohe stražnjih zuba te sva ona mjesta koja se otežano i nedovoljno čiste ili mjesta gdje se nakupljaju ostaci hrane.
Karijes ne nastaje preko noći, uzrokovan je lošom zubnom higijenom i vezan je uz nastajanje plaka.
Uzroci nastanka karijesa
Glavni uzrok nastanka karijesa je gubitak minerala iz tvrdih zubnih tkiva. Caklina je najtvrđe tkivo u organizmu, a opet, pod utjecajem kiseline (niskog pH) gubi minerale i postaje „mekša“.
Prirodno zubi imaju svoje „osjetljive točke“ odnosno predilekcijska mjesta za nastanak karijesa. To su mjesta na kojima se više zadržava zubni plak. Bakterije koje se potom hrane tim ostacima spuštaju razinu pH i postepeno uzrokuju demineralizaciju cakline.
Karijes jednako napada i ostala tvrda zubna tkiva, ali zbog manje tvrdoće istih, u dentinu i cementu karijes puno brže napreduje.
Uzroci nastanka karijesa mogu biti:
- nasljedne karakteristike
- prehrambene navike
- prehrana u toku razvoja zuba.
Glavni krivac za nastanak karijesa je šećer i hrana bogata njime. Bakterije koje se inače nalaze u usnoj šupljini se nakupljaju na caklinskoj površini zuba i formiraju bakterijski sloj koji se naziva plak. Te bakterije razgrađuju ugljikohidrate pri čemu nastaju kiseline koje počinju nagrizati caklinu i prodirati sve dublje u zubno tkivo ispod cakline i dentina. Zbog oštećene zubne cakline, zubi gube kalcij i fosfor, dva najvažnija minerala od kojih su građeni. Tako počinje proces kvarenja, točnije oštećenja zubi. Riječ je o dinamičnom procesu koji se sastoji od nekoliko etapa demineralizacije i remineralizacije koji se javljaju tijekom određenog perioda.
Zbog lakšeg nakupljanja ostataka hrane te bakterija iz hrane, karijes se najčešće stvara u malim udubljenjima griznih površina stražnjih zuba, između zubi te na ostalim mjestima koja se nedovoljno i otežano čiste. Izuzetno veliku potencijalnu opasnost od nastanka karijesa predstavljaju površine zubi koje su prekrivene zubnim plakom.
Vrste karijesa
Postoje dvije vrste karijesa, a to su površinski i dubinski. U početnoj fazi karijes je vidljiv kao bijela mrlja koja zahvaća samo površinski sloj cakline te nema značajne simptome. Sljedeća faza je kada bakterije prodiru kroz caklinu i ulaze u dentin. Ako karijes nije zahvatio veću površinu zuba, pristupa se uklanjanju oštećenog zubnog tkiva te se taj dio nakon brušenja popunjava ispunom kako bi se zaštitila pulpa, a zub ostao funkcionalan.
Kada oštećenje tj. karijes iz cakline i dentina prodre do unutrašnjosti, širit će se dosta brzo, a zub postaje osjetljiv na podražaje te slatku, vruću i hladnu hranu ili piće. Ako je na zubu došlo do puknuća ili postoje udubljenja, karijes će se također brže proširiti zbog same morfologije, odnosno tanjeg sloja cakline. Kod dubinskog karijesa zahvaćena je zubna pulpa koja sadrži živčana vlakna pa je tada potrebno prvo pristupiti čišćenju korijenskog kanala, odnosno liječenju.
Prevencija i zaštita
Pravilna i redovita oralna higijena, zdrava prehrana te redoviti pregledi kod stomatologa važni su faktori u očuvanju zdravlja zubi. Za pravilno održavanje zdravlja usne šupljine preporučuje se korištenje zubne četkice, interdentalne četkice ili konca za zube i to minimalno dva puta dnevno.
Zubna caklina može se ojačati unošenjem odgovarajućih vitamina i minerala te je zbog toga važna pravilna prehrana. Pri kvalitetnom odabiru hrane poželjan je smanjen unos rafiniranih šećera. Kako se u današnje vrijeme sve češće konzumiraju kuhane i pečene namirnice hrana se sve manje žvače. Nažalost, to također ima utjecaj na zdravlje zuba i desni. Konzumacija čvrstih namirnica potiče žvakanje i lučenje sline. Slina je iznimno važna jer štiti zube i smanjuje kiselost u ustima.
U održavanju pravilne higijene pomaže i Haradent, zeolitni zubni prah. Korištenjem zeolitnog zubnog praha Haradent za svakodnevnu higijenu usne šupljine u ustima održava se pH od 7 do 7.4, čime se sprječava nastanak plaka, a samim time i karijesa. Učinkovit je i kod odstranjivanja postojećeg plaka jer dopire do područja koja su teže dostupna pri klasičnom čišćenju zuba. Također umanjuje pojavu afti i neugodan zadah iz usta. Redovitom uporabom Haradenta štitite zube od paradentoze, kronične infekcije koja zahvaća zubno meso i koja je jedan od najčešćih razloga gubitka zubi kod odraslih. Njegovo antivirusno i antibakterijsko djelovanje pomaže i kod uklanjanja raznih nepoželjnih mikroorganizama koji su prisutni u usnoj šupljini kao posljedica upale zubnog mesa, a u slučaju različitih vrsta oštećenja mekih tkiva usne šupljine učinkovita je terapija i način regeneracije.
Zubnih prah Haradent dostupan je u ljekarnama i putem Elbi Medikal web shopa.
Autor: Tanja Kovač, dr.med.dent.
Neka Vam zdravlje bude na prvom mjestu.
Vaš Elbi Medikal
