Međunarodni dan starijih osoba proglasila je Glavna Skupština Ujedinjenih naroda 14. prosinca 1990., da bi se naglasila važnost osiguravanja životne sredine koja se može prilagoditi potrebama i sposobnostima stanovnika treće dobi. Proglašenjem međunarodnog dana starijih osoba želi se potaknuti države da starijim članovima osiguraju zadovoljenje njihovih potreba i omoguće im sudjelovanje u društvu u skladu s njihovim fizičkim i intelektualnim sposobnostima. Međunarodni dan starijih osoba obilježava se od 1991. svake godine 1. listopada.
Starenje je proces tijekom kojeg se događaju promjene u funkciji dobi. Postoje tri aspekta starenja (biološki, psihološki i socijalni) koja su blisko povezana, ali nisu nužno podudarna. Nema odgovora na pitanje zbog čega starimo pa su i definicije ovoga pojma razmjerno rijetke i nema jedne općeprihvaćene.
Pristup cjeloživotnog razvoja naglašava da se u svim razvojnim razdobljima događaju dobici i gubici te stupnjevita pojava novih vještina, a ovi su procesi pod utjecajem kombinacije bioloških i okolinskih utjecaja i važna su iskustva tijekom cijelog života.
Prema UN-u starost nastupa nakon 65-te godine života. Svjetska zdravstvena organizacija starost dijeli na tri razdoblja. Raniju starost, srednju starost i duboku starost. Prema godinama prva faza odvija se u dobi od 65 do 74 godina, druga od 75 do 84 te treća od 85-te godine života na dalje.
Iako je svjetska zdravstvena organizacija dala svoju definiciju, može se naići i na proširene podjele koje dodaju još jednu fazu, odnosno, fazu kasne srednje dobi. Svako razdoblje ograničeno je na vremenski period od deset godina. Kao prvo razdoblje navodi se kasna srednja dob u godinama od 50 do 60. Zatim slijedi mlađa starost (60 do 70 godina). Mlađu starost nasljeđuje srednja starost od 70-te do 80-te godine života, a kao zadnje razdoblje navodi se visoka starost koja nastupa nakon 80-te godine života. Ovom podjelom može se primijetiti kako treća životna dob ne uključuje isključivo starost. Najburnije i najstresnije razdoblje je upravo prva faza, odnosno kasna srednja dob, jer je to vrijeme okarakterizirano raznim promjenama i stresovima.
Teorije starenja mogu se svrstati u tri skupine: biološke, sociološke i psihološke. U skupini bioloških su teorije koje naglašavaju da je starenje ugrađeno u genetski sustav, odnosno da postoji genetski određen “plan” starenja (promjena u opadanju različitih funkcija organizma) koji se aktivira nakon reproduktivne zrelosti, ali varijable iz okoline ga mogu modificirati. Među biološkim teorijama su i one koje naglašavaju da je starenje rezultat akumuliranih oštećenja koja uzrokuju slučajni događaji iz svakodnevnog života, a mogu biti izazvani unutarnjim ili vanjskim faktorima (npr. bolesti, ozljede, štetne tvari).
Sociološke teorije objašnjavaju promjene u odnosu pojedinca i društva do kojih dolazi u procesu starenja (promjene u socijalnim aktivnostima, promjene socijalnih interakcija i socijalnih uloga u funkciji starenja) kao i utjecaj društva i kulture na starenje pojedinca i utjecaje starenja pojedinaca na društvo.
Teorije u psihologiji starenja pokušavaju odgovoriti na pitanja o organizaciji i dezorganizaciji ponašanja tijekom ljudskog vijeka.
Starije osobe često su suočene s kroničnim bolestima, odnosno, bolestima koje će ih pratiti ostatak života. To je narušeno zdravstveno stanje koje se neće poboljšati nekim jednostavnim kirurškim zahvatom ili kratkotrajnom terapijom lijekova, već je potrebno dugoročno liječenje. Kronična bol je ona bol koja se nastavlja i nakon što je prošlo očekivano vrijeme oporavka od bolnog podražaja. Brojne bolesti i poremećaji mogu dovesti do kronične boli, kao što su upale, ozljede, metaboličke bolesti, migrena, neke zarazne bolesti poput herpesa te maligne bolesti. Kronične bolesti ne tiču se samo sobe koja od nje pati, već čitave njezine obitelji. Kronični bolesnici trebaju pomoć i podršku svojih bližnjih kako na fizičkoj tako i na mentalnoj razini. Osnovni je cilj takvim osobama olakšati tegobe koje podnose, a zatim i pomoći osobi da se zbog svog stanja ne izolira i ne prepusti novonastaloj situaciji.
Zanimljivost – profesor Karl Pillemer prema svojem je istraživanjem napisao knjigu 30 lekcija za život: Isprobani i proživljeni savjeti najmudrijih Amerikanaca. U knjizi otkriva 5 tajni kako usporiti starenje i kako što zdravije i vitalnije dočekati duboku starost. Tajne koje treba osvijestiti: život je kratak, radite posao koji volite, ponašaj se prema svom tijelu kao da ćeš ga trebati idućih 100 godina, besmisleno je žaliti za prošlim, nemojte da vaša sreća bude slučajna – budite sretni usprkos teškim vremenima.
Neka Vam zdravlje bude na prvom mjestu!
Vaš Elbi Medikal.
