VITAMIN C
Zbog smjelosti L. Paulinga, vitamin C danas ima zasluženi status, a znanstvene studije dokazale su da njegova uloga u očuvanju zdravlja prelazi granice prevencije deficita. Uz to što djeluje kao antioksidans, ima ključnu ulogu u jačanju imuniteta, a cijeli niz potencijalnih pozitivnih učinaka tog vitamina još se istražuje.
Tijekom posljednjih trideset godina brojna su se istraživanja bavila svojstvima i djelovanjem vitamina C. Nutrijenta sa snažnim imunomodulatornim djelovanjem koji naš organizam. On se ne može sam proizvesti, pa ga je nužno unositi hranom. Velik broj živih bića u stanju je sintetizirati vlastiti vitamin C. No, ljudi, majmuni i zamorci ne mogu ga proizvesti, jer im nedostaje enzim L-gulono-γ-lakton oksidaza.
U organizmu, vitamin C igra vrlo važne uloge: neophodan je u sintezi kolagena, pomaže funkciju tjelesnog obrambenog sustava potičući aktivnost bijelih krvnih zrnaca i povećavajući razinu interferona, odgovor antitijela i lučenje hormona timusa.
Nadalje, vitamin C pomaže apsorpciju željeza, a samim time i formiranje crvenih krvnih stanica. Pretvara folnu kiselinu u njen aktivni oblik. Djeluje kao antihistaminik te na taj način može pomoći u olakšavanju simptoma alergija.
Povijest – vitamin C
Osim što posjeduje bogatu znanstvenu dokumentaciju, vitamin C je i supstancija sa živopisnom poviješću. Skorbut je poznat još od antičkih vremena, ali tek je otkriće povezanosti skorbuta i vitamina C dramatično smanjilo incidenciju te bolesti. Sir James Lind 1753. godine prvi je put detaljno opisao prevenciju i liječenje skorbuta konzumacijom citrusnog voća (naranče i limuna). I to puno prije nego što je prvi puta izoliran vitamin C.
Zanimljiva je i povijesna priča o krumpiru, značajnom izvoru vitamina C, uz koji se veže i jedan bitan povijesni događaj – velika irska „krumpirova glad“. Naime, u razdoblju od 1845. do 1852. godine u Irskoj je zavladala „velika glad“ kada je nasade krumpira napala gljivica plamenjača. U tom se razdoblju stanovništvo Irske smanjilo za 20 do 25 posto. Smatra se da je gotovo milijun ljudi preminulo od skorbuta i pothranjenosti ili emigriralo iz Irske, jer se gotovo trećina stanovništva prehranjivala gotovo isključivo krumpirom.
Otkriće vitamina C
Velik doprinos medicini u prvoj polovici dvadesetog stoljeća donijelo je otkriće vitamina C i spoznaja o njegovoj izuzetnoj važnosti i utjecaju na zdravlje ljudi. Vitamin C prvi je izolirao mađarski biokemčar i nobelovac dr. Albert Szent-Gyorgyi. Nakon velikog otkrića, uslijedile su spoznaje o brojnim pozitivnim svojstvima te molekule. Posebice o ulozi vitamina C u sintezi kolagena i funkciji imunološkog sustava te o njegovoj antioksidativnoj aktivnosti.
Dvostruki nobelovac dr. Linus Pauling prvi je spoznao izrazitu važnost vitamina C u održanju snažnog imunološkog sustava. Sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća propagirao je znatno povišen svakodnevni unos vitamina C. Čak nekoliko stotina puta viši od onog propisanog preporučenim dnevnim unosom. Smatrao je da povišen unos vitamina C prevenira i skraćuje trajanje obične prehlade.
Iako je konvencionalna medicinska zajednica osudila takav Paulingov stav, taj veliki znanstvenik imao je značajan broj sljedbenika. Uživao je povjerenje «običnih ljudi» koji su mahom isprobavali utjecaj visokih doza vitamina C na sebi i svojim bližnjima.
Linus Pauling pokrenuo je novu paradigmu u nutricionizmu, utemeljenu na optimalnom unosu, a ne na deficitu. Definirajući ortomolekularnu medicinu, Pauling je bio barem 25 godina ispred medicinske zajednice. Upravo zbog Paulingove smjelosti, vitamin C danas ima zasluženi status.
Znanstvene studije koje su uslijedile, dokazale su da uloga vitamina C u očuvanju zdravlja prelazi granice prevencije deficita tog vitamina, odnosno skorbuta koji je uzrokovan deficitom. Uz to što djeluje kao antioksidans, ima ključnu ulogu u jačanju imuniteta, a cijeli niz potencijalnih pozitivnih učinaka tog vitamina još se istražuje.
Simptomi nedostatka vitamina C
Skorbut (bolest koja nastaje zbog nedostatka vitamina C) je postao nepoznanica u modernom društvu. Postoji struja stručnjaka koja smatra da mnogi uzimaju manje vitamina C nego što im je potrebno. Umor, lako zadobivanje modrica ili krvarenje desni mogu biti rani znaci nedostatka vitamina C u prehrani. Dokazano je da pušači imaju niže razine vitamina C u organizmu te im je stoga potreban viši unos da bi održali njegovu poželjnu razinu.
Bolesnici sa zatajenjem bubrega izloženi su pojačanoj opasnosti od nedostatka vitamina C. Međutim, tim se osobama preporučuje savjetovanje s liječnikom prije posezanja za dodatnim vitaminom C. Istraživanja su pokazala da su žene s nižim vrijednostima vitamina C u krvi izložene pojačanom riziku od pojave žučnih kamenaca.
Povišen unos vitamina C može koristiti osobama čija prehrana nije adekvatna, osobama starije dobi, alkoholičarima, pušačima. Osobama koje uzimaju droge, osobama koje boluju od AIDS-a, hipertireoidizma, tuberkuloze, osobama izloženima stres. Onima koji se oporavljaju od operacije, osobama koje imaju opekline ili rane, osobama na dijalizi te onima izloženim zagađenjima iz okoliša.
Simptomi deficita su: skorbut, slabost mišića, natečene desni, gubitak zuba, umor, depresija, potkožno krvarenje, krvarenje desni, lako nastajanje modrica, natečeni i bolni zglobovi, krvarenje iz nosa, sporo cijeljenje rana, anemija.
Što o vitaminu C kaže znanost?
Zbog snažne antioksidativne aktivnosti, vitamin C i njegova potencijalno preventivna uloga u razvoju različitih degenerativnih bolesti predmet su velikog broja istraživanja. Najčešće se citiraju ona vezana uz ulogu vitamina C u prevenciji kardiovaskularnih i karcinogenih bolesti, te bolesti očiju.
Kao snažan antioksidans, vitamin C može djelovati na smanjenje oksidacije LDL («lošeg») kolesterola, procesa koji je preteča kardiovaskularnih bolesti, posebice ateroskleroze, a posljedično i srčanog i moždanog udara.
Analiza devet prospektivnih kohortnih studija, objavljena 2004. godine u časopisu American Journal of Clinical Nutrition, uključila je više od 290.000 odraslih osoba. Osobe na početku nisu imale koronarnu bolest srca, a praćene su približno 10 godina. Utvrđen je 25% niži rizik za koronarnu bolest srca kod osoba koje su uzimale više od 700 mg/dan vitamina C u obliku dodataka prehrani, u usporedbi s ispitanicima koji nisu uzimali vitamin C.
Podaci farmako-kinetičkih studija vitamina C upućuju na to da se plazma i cirkulirajuće stanice kao i ukupne tjelesne zalihe vitamina C kod zdravih, mladih osoba, u potpunosti zasićuju vitaminom C u dozama od oko 400 mg/dan. Tako se može zaključiti da analize prospektivnih kohortnih studija kao i individualne velike prospektivne studije, zajedno s farmako-kinetičkim podacima o vitaminu C kod ljudi, upućuju na to da maksimalno smanjenje rizika za koronarnu bolest srca zahtijeva unos vitamina C od 400 mg/dan ili više.
Nove spoznaje o vitaminu C tiču se i prevencije cerebrovaskularnih bolesti. Naime, ove godine američki su znanstvenici proveli istraživanje kojim su nastojali povezati razine vitamina C u krvi s učestalošću moždanog udara.
U našem asortimanu imamo proizvode koji sadrže vitamin C.
Više o samim proizvodima pročitajte na:
Neka Vam zdravlje bude na prvom mjestu.
Vaš Elbi Medikal
