Hrvatski dan moždanog udara obilježava se 21. lipnja svake godine. Obilježavanjem ovog dana građane se želi upozoriti o važnosti preventivnih aktivnosti i promociji zdravog načina života, liječenja i rane rehabilitacije kod osoba koje su doživjele moždani udar. Ovaj dan obilježava se po uzoru na Svjetski dan moždanog udara kojeg je proglasila Svjetska organizacija za moždani udar 29. listopada.
Moždani udar je naglo nastali neurološki poremećaj koji je uzrokovan poremećenom cirkulacijom u mozgu, a koja dovodi do nedovoljne opskrbe kisikom i hranjivim tvarima određenih dijelova mozga. Zbog takvog nedostatka dolazi do odumiranja živčanih stanica u zahvaćenim dijelovima mozga što uzrokuje oštećenje funkcija kojima određeni, zahvaćeni dijelovi mozga upravljaju. Moždani udar naziva se još i moždanožilni incident, a postoje dva tipa: ishemijski i hemoragijski. Ishemijski moždani udar uzrokovan je ugruškom koji začepi arteriju i onemogući prolaz krvi, dok je hemoragijski uzrokovan puknućem krvne žile i prodiranjem krvi u okolno tkivo. Većina moždanih udara su ishemijski, njih oko 85%, i posljedica su tromboze ili embolije. Preostali moždani udari su hemoragijski (oko 15%). Najčešći uzrok oštećenja krvnih žila u mozgu koja dovode do nastanka moždanog udara je ateroskleroza. To je bolest kod koje dolazi do smanjenja lumena krvne žile, odnosno one se sužavaju, začepljuju i/ili im slabe stijenke zbog stvaranja naslaga masnoća, vezivnog tkiva, ugrušaka, kalcija i drugih tvari na stijenkama krvnih žila.
Najčešći simptomi po kojima se može prepoznati moždani udar su utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge, osobito ako je zahvaćena jedna strana tijela. Zatim su tu poremećaji govora, naglo zamagljenje ili gubitak vida posebice na jednom oku ili u polovini vidnog polja. Može se pojaviti i gubitak ravnoteže i/ili koordinacije, omaglice, vrtoglavice, nesigurnost i zanošenje u hodu te iznenadni padovi u kombinaciji s drugim simptomima.
Postoje i takozvani “upozoravajući znakovi” koji se pojavljuju kod određenog broja moždanih udara. To su simptomi, koji su prolazni i kraćeg trajanja od simptoma pravog moždanog udara, ali se podudaraju sa simptomima moždanog udara. Oni traju kraće vremensko razdoblje, manje od 24 sata, i u potpunosti se povuku te su poznati pod nazivom tranzitorne ishemijske atake (TIA). Osobe koje su doživjele ovaj oblik prolaznih simptoma imaju znatno veći rizik za nastanak pravog moždanog udara i trebale bi se podvrgnuti detaljnom neurološkom pregledu kako bi se odredio uzrok.
Za pomoć pri utvrđivanju radi li se o moždanom udaru mogu se iskoristiti četiri naredbe. Nasmije se!, Reci nešto!, Podigni ruke! i Isplazi jezik!. Nešto nije u redu ako osoba ne može podići oba kuta usana kako bi stvorila osmijeh, ako je govor nesuvisao, čudan ili nerazumljiv, ponavlja riječi ili fraze, ako prilikom dizanja ruku jedan pada ili je slaba te ako joj je jezik iskrivljen ili ide na jednu stranu.
Provedbom ovih naredbi u slučaju da ste u kontaktu s osobom koja ima moždani udar imate dovoljno vremena da zatražite liječničku pomoć i spasite nečiji život. U svijetu se ova vrsta testiranja uvriježeno naziva FAST test ili prema Hrvatskoj inačici G.R.O.M. (G=govor, R=ruke, O=oduzetost, M=minute unutar kojih morate pozvati Hitnu pomoć).
Postoje i čimbenici rizika za nastanak moždanog udara, a to su neke bolesti, stanja, okolnosti, životne navike i ponašanje. Na dio čimbenika poput spola, dobi i genetskog naslijeđa osoba ne može utjecati, ali postoji niz čimbenika koje pojedinac može pratiti i mijenjati, a time smanjiti rizik nastanka moždanog udara. Glavni čimbenici rizika na koje pojedinac može utjecati su povezani s načinom života i nekim životnim navikama poput pušenja, prekomjernog konzumiranja alkohola, nezdrava prehrana, stress, tjelesna neaktivnost i debljina. Također, postoje i neke bolesti koje predstavljaju povećanje rizika za nastanak moždanog udara, a na koje se može utjecati. To su povišene vrijednosti krvnog tlaka, srčane bolesti i poremećaji ritma srca, šećerna bolest, povišene masnoće.
U svijetu svake 2 sekunde netko doživi moždani udar, a svakih 6 jedna osoba umre od moždanog udara, odnosno 17 milijuna ljudi doživi, a njih skoro 6 milijuna umre od posljedica moždanog udara. 1 od 6 osoba između 15 i 60 godina života doživjet će moždani udar, a oko 31% oboljelih od moždanog udara su osobe mlađe od 65 godina. U Republici Hrvatskoj moždani udar je prvi uzrok invalidnosti i drugi uzrok smrti te jedan od glavnih uzroka demencije.
Svakodnevna i raznovrsna stimulacija je tajna dugovječnosti mozga!
Neka Vam zdravlje bude na prvom mjestu.
Vaš Elbi Medikal
