Biti medicinska sestra – najteži posao ikada koji ćeš voljeti.
Posao medicinskih sestara sastoji se od vještine, brige i želje pomoći pojedincu u očuvanju njegova zdravlja. U prošlim vremenima zdravstvena njega nije zahtijevala vještinu, znanje i obrazovanje, za bolesnike su se brinuli članovi obitelji ili sluge. Često se bolesnike smatralo opsjednutima ili začaranima, pa se sama medicina svodila na otklanjanje čarolije i „istjerivanje“ zlih duhova koji su napadali bolesnikovo tijelo.
U prošlosti su pojedini narodi poput Egipćana otvarali škole gdje se učila medicina i anatomija tijela, a žene su se školovale za primalje. U Grčkoj, medicinske sestre se spominju kao dadilje koje čuvaju djecu, a u sanatorijima žene su pružale skrb bolesnicima. U Rimskom carstvu, kada je kršćanstvo postalo vodeća religija, udovice i neudane žene posvećuju se dobrotvornom radu i brinu se za bolesne i siromašne. Srednji vijek donosi mnogo promjena u poimanju sestrinstva, u samostanima počinju se graditi bolnice, a redovnice preuzimaju ulogu medicinskih sestara. Za vrijeme križarskih ratova te pojave gube i raznih bolesti, medicinske sestre šire svoje područje djelovanja po cijelome svijetu.
Sestrinstvo se formiralo i prilagođavalo vremenima, kasnije se sestrinstvo pretvara u profesiju koju danas znamo kao moderno sestrinstvo. Florence Nightingale uvodi sestrinstvo kao profesiju koju poznajemo danas. Sredina 19. stoljeća donosi nova otkrića i promjene na području medicine te se otvaraju škole i obrazovanje medicinskih sestara postaje dostupno većini.
Najbolji savjet koji (medicinska) sestra može dati narodu je uvjerenje da je svaki čovjek vrijedan član ljudske zajednice, da ima svoja prava i dužnosti i da ga osposobi za borbu u životu.
Prvi zapisi koji se odnose na njegu bolesnika u Hrvatskoj dolaze iz 6. stoljeća kada su Europom vladale epidemije zaraznih bolesti. Epidemijama su bili izloženi veliki gradovi, a tome su pogodovali loši higijenski uvjeti stanovnika i česta ratna stanja na području kontinenta. Prva bolnica otvorena je 1347. godine u Dubrovniku – Domus Christi. U Zagrebu je prva škola za medicinske sestre pomoćnice osnovana 1921. godine.
Danas se obilježava Međunarodni dan sestrinstva i tim povodom su se prošle godine u prosvjednoj povorci od zagrebačkoga Glavnog kolodvora do Markova trga okupile medicinske sestre i medicinski tehničari koji su željeli ukazati na teške uvjete u kojima rade.
Sestrinstvo je danas u Republici Hrvatskoj samostalna profesija. Sestrinska praksa i danas njeguje temeljne moralne vrline: suosjećanje, brižnost, pažnju prema drugima, prihvaćanje drugih i uzajamno povjerenje.
Biti medicinska sestra znači suzdržavati vlastite suze i stalno crtati osmijehe na lica ljudi.
Izvori:
https://zir.nsk.hr/islandora/object/unin:1085/preview