Svjetski dan srca
Svjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem skretanja pažnje ljudi na srčane bolesti i niz povezanih zdravstvenih problema te radi promicanja različitih preventivnih koraka i promjena načina života kako bi se izbjegle kardiovaskularne bolesti, poput srčanog udara, moždanog udara, zatajenja srca i bilo kojeg drugog stanja povezanog s tim. U prosjeku više od 18,6 milijuna ljudi godišnje umre od srčanih bolesti, što kardiovaskularne bolesti stavlja na prvo mjesto uzroka smrti u svijetu. Svjetska kardiološka federacija je 2000. godine utemeljila obilježavanje Svjetskog dana srca u cilju informiranja ljudi širom svijeta o bolestima srca i moždanom udaru. Cilj obilježavanja ovog dana je zajedničkim snagama smanjiti broj preuranjenih smrti od KV bolesti te pomoći ljudima da žive dulje i bolje, fokusirajući se na prevenciju rizičnih čimbenika.
Kardiovaskularne (KV) bolesti
Srce je mišićni organ koji opskrbljuje cijeli organizam krvlju. Zahvaljujući ravnomjernim kontrakcijama srca sve stanice našeg organizma dobivaju kisik i hranjive tvari. Veličine je šake i najsnažniji je mišić u našem tijelu. Počinje kucati otprilike tri tjedna nakon začeća.
Kardiovaskularne bolesti podrazumijevaju bolesti srca i krvožilnog sustava. Ukoliko su zahvaćeni srce i srčani krvožilni sustav radi se o koronarnoj (ishemijskoj) bolesti srca. Cerebrovaskularne bolesti zahvaćaju mozak i moždani krvožilni sustav , dok su kod okluzivne bolesti perifernih arterija zahvaćeni donji udovi. U podlozi svih tih bolesti je najčešće ateroskleroza koja je karakterizirana suženjem lumena arterija zbog lokalnog zadebljanja unutarnjeg sloja stijenke žile koje se naziva plak ili aterom.
Mnogo je rizičnih čimbenika za razvoj KV bolesti. Na neke od njih, poput obiteljske anamneze, se ne može utjecati. Međutim, postoje brojni čimbenici rizika, uglavnom povezani uz način života, na koje se itekako može utjecati i time smanjiti KV rizik. Valja naglasiti da ukoliko imate neki od rizičnih čimbenika, to ne mora nužno značiti da ćete razviti KV bolest. Međutim, što je više faktora rizika prisutno, imate veće šanse obolijevanja od bolesti srca i krvnih žila, ukoliko ne poduzmete potrebne promjene u životnim navikama, kako bi zaštitili zdravlje Vašeg srca. Općenito se rizični čimbenici za razvoj KV bolesti dijele na: promjenjive i nepromjenjive.
Promjenjivi rizični čimbenici na koje se može utjecati uključuju: tjelesnu neaktivnost, pušenje, prekomjernu tjelesnu masu i pretilost, povišeni krvni tlak (hipertenziju), nezdravu prehranu i visoke vrijednosti kolesterola u krvi.
Nepromjenjivi čimbenici rizika obuhvaćaju: postojanje obiteljske anamneze KV bolesti, dob (starenjem se povećava rizik obolijevanja od KV bolesti), spol (muškarci su u većem riziku od KV bolesti u odnosu na žene do perioda menopauze, dok je u starijoj dobi rizik podjednak) i socioekonomski status (niža primanja vežu se uz veći rizik od KV bolesti).
Kako zaštititi srce i smanjiti KV rizik?
Kako bi smanjili kardiovaskularni rizik, ključno je utjecati na promjenjive čimbenike rizika. Promjenom načina života i životnih navika uvelike možemo smanjiti rizik obolijevanja od KV bolesti i tako zaštititi svoje srce. Što možemo učiniti?!
1. Uvođenje redovite tjelesne aktivnosti – minimalno 30 minuta tjelesne aktivnosti na dan može značajno smanjiti rizik od srčanog i moždanog udara te pomoći u redukciji i/ili održavanju poželjne tjelesne mase. Ono što možemo jednostavno uvesti je da umjesto dizalom idemo stepeništem; kraće rute obavljamo pješke i/ili biciklom; smanjimo vrijeme sjedenja ispred televizora/računala i sl.
2. Prestanak pušenja – značajno smanjuje rizik od KV bolesti. Izbjegavajte i duhanskim dimom zadimljene prostorije jer pasivno pušenje također značajno narušava zdravlje i povećava KV rizik.
3. Održavajte poželjnu tjelesnu masu – pretilost (osobito) abdominalna značajno povećava KV rizik.
4. Redovito mjerite krvni tlak i obavljajte kontrolu kompletne krvne slike – povišeni krvni tlak, trigliceridi, kolesterol i glukoza značajno povećavaju KV rizik
5. Redovito uzimajte terapiju / lijekove koje Vam je liječnik propisao
6. Pazite da vaša prehrana bude raznovrsna, umjerena i uravnotežena
Prehrana za smanjenje KV rizika
Mediteranska prehrana u kojoj dominiraju voće, povrće, cjelovite žitarice, plava riba i maslinovo ulje, odličan je model prehrane za prevenciju i kontrolu kardiovaskularnih bolesti. Trebalo bi konzumirati više manjih obroka dnevno (idealno 3 glavna i 2 međuobroka) kako bi se spriječile faze gladovanja koje obično za posljedicu imaju prejedanje i unos namirnica bogatih energijom, a siromašnih nutrijentima. Unos masti treba ograničiti na do 30 % ukupnog dnevnog energetskog unosa. Glavninu unosa masti trebale bi činiti nezasićene masne kiseline koje pronalazimo u maslinovom ulju, ribi i orašastim plodovima.
Iz prehrane treba izbaciti industrijski prerađenu hranu i pekarske proizvode jer su bogati trans mastima koje znanstveno dokazano doprinose lošijem lipidnom profilu i većem riziku od KV bolesti. Hranu bi trebalo pripremati korištenjem pretežno biljnih ulja, dok bi unos maslaca i vrhnja trebalo ograničiti. Što se tiče unosa proteina, trebalo bi prednost dati nemasnom mesu peradi i ribi, te u prehranu uključiti biljne izvore proteina poput mahunarki i orašastih plodova. Preporuča se unos složenih ugljikohidrata koji su bogati prehrambenim vlaknima. Treba ograničiti unos soli i alkohola. Dozvoljeno je jedno piće na dan za žene te 2 pića na dan za muškarce, dok unos soli ne bi trebao biti viši od 5 g na dan.
Vlastitim angažmanom možemo značajno utjecati na smanjenje rizika od KV bolesti. Uvođenjem zdravih životnih navika, čuvamo vlastito srce i zdravlje.
Neka Vam zdravlje bude na prvom mjestu!
Vaš Elbi Medikal !
