Sunčanica je termoregulacijski poremećaj koji nastaje izlaganjem glave, a posebno potiljka, visokoj temperaturi odnosno utjecaju sunčeve topline.
Regulacija temperature
Tijelo regulira temperaturu radom kardiovaskularnog sustava i znojenjem. Kako bi znojenje bilo učinkovitije, za vrijeme visokih vrućina, kroz kožu protječe veća količina krvi. Dio tekućine iz krvi se izlučuje i hlapi, a nakon toga ohlađena krv nastavlja kolati tijelom. Kako više krvi odlazi u kožu na hlađenje, mogući su problemi s tlakom, jer u ostatku organizma manjka krvi. Puls se ubrzava kako bi se što više krvi rashladilo i cirkuliralo tijelom.
Koristeći krv kao rashladnu tekućinu, tijelo prvenstveno štiti najvažnije organe kao što je mozak.
Pri izlaganju glave utjecaju sunca, temperatura u lubanji će se povećati. Tijelo će pokušati rashladiti mozak, na način da se što više hladne krvi uputi u glavu. Posljedica ovoga je da žilice u mozgu nabreknu i mozak natekne od relativno naglog povećanja volumena. Simptomi ovakve pojave su jako slični potresu mozga i nisu bezazleni. Ozbiljni slučajevi sunčanice mogu završiti i dugotrajnom nesvjesticom pa i komatoznim stanjem i smrću.
Gore je opisan najteži slučaj sunčanice, kakav se može desiti nakon dugotrajnog boravka na suncu bez prikladne zaštite. Ovakvim poteškoćama su podložni oni koji nemaju drugog izbora: vojnici na ophodnji, jedriličari nasukani na splavi i slični nesretni slučajevi, a za obične turiste, već prvi znakovi sunčanice dovoljan su znak za bijeg u hladovinu.
Simptomi
Simptomi sunčanice su najčešće suha koža uz osjetno povišenu tjelesnu temperaturu, a osoba se žali na glavobolju, vrtoglavicu, nemir, smušenost te je vidljivo crvenilo lica. Ako se zanemare ovi znakovi, ubrzo će započeti zujanje u ušima, problemi s vidom i malaksalost, a u teškim slučajevima osoba je omamljena, raširenih zjenica te se na koncu može i onesvijestiti. Bilo je ubrzano, a disanje plitko i ubrzano.
Sunčanica je vrlo ozbiljno stanje koje može završiti dugotrajnom nesvjesticom, a na koncu i komom i smrću.
Kako pomoći unesrećenima?
Osobu za koju se sumnja da pati od sunčanice treba odmah smjestiti u hladovinu, u poluležeći položaj i raskomotiti joj odjeću. U slučaju nesvjestice osobu polegnuti na bok. Unesrećenog treba rashladiti laganim polijevanjem vodom (ne naglim pljuskanjem iz kante), te stavljanjem hladnih obloga ili vrećice s ledom na potiljak i glavu. Tjelesnu temperaturu treba stalno nadzirati, s hlađenjem se može prestati tek kada se tjelesna temperatura vrati u normalu, odnosno padne ispod 38 °C.
Bolesniku dati mlake napitke (ako je pri svijesti) te mu ne davati pića koji utječu na tlak i krvotok – ponajprije kavu i alkohol.
Nakon sunčanice obično se javljaju: glavobolja koja može potrajati danima, osjetljivost na zvukove i vizualne podražaje, šum u ušima te razdražljivost i opće nezadovoljstvo zbog vlastite nepažnje i uništenog odmora. Unesrećeni se mora odmarati u zamračenoj i prohladnoj prostoriji, u mirnom okružju bez televizije, radija i kompjutorskih igara. Posljedice se mogu osjećati još i godinama nakon udara sunčanice.
U slučaju nesvjestice, pružiti prvu pomoć hlađenjem tijela i glave , ali odmah pozvati i hitnu pomoć. U svakom slučaju, uputno je čim prije kontaktirati liječnika.
Kako spriječiti sunčanicu?
Najpouzdaniji način sprječavanja sunčanice je izbjegavanje dugotrajnog izlaganja suncu. Boravak u hladu trebao bi spriječiti preveliko zagrijavanje tijela, pa tako i glave. U slučaju da je duži boravak na suncu neizbježan, obavezno nosite nekakvo pokrivalo za glavu i to, po mogućnosti, šešir od laganog, prozračnog materijala i svijetle boje, kako ne bi upijao i zadržavao toplinu. Ipak, pokrivalo za glavu nije uvijek garantirani lijek protiv sunčanice. Nekada, pri velikim vrućinama, upravo ono dodatno zagrijava glavu ili je ne rashlađuje dovoljno.
U svakom slučaju, trebali biste se za vrijeme boravka vani dodatno rashlađivati. To uključuje pijenje tekućine i to obične vode ili izotoničnih napitaka jer oni imaju dodane vitamine i minerale koje treba nadomjestiti u tijelu. U svakom slučaju treba izbjegavati previše slatka i gazirana pića (što uključuje i gaziranu mineralnu vodu).
Kako bi izbjegli sunčanicu trebali bi voditi računa o tome da na suncu, ako je to moguće, ne boravite u doba dana kada je ono najjače. Stručnjaci preporučuju da na suncu ne bi trebali boraviti u periodu od 10 do 16 sati.
Kao pomoć u prevenciji sunčanice prilikom dužeg izlaganja suncu možete glavu rashladiti na način da u vrećicu za led stavite led te vrećicu stavite na glavu ili vrat.
Više informacija možete pročitati na linku:
Neka Vam zdravlje bude na prvom mjestu.
Vaš Elbi Medikal
Da je moja kolegica pročitala ovaj koristan članak ne bi se jučer onesvijestila zbog sunčanice
Žao nam je zbog kolegice.
Pratite nas i dalje i saznajte još puno korisnih savjeta.
lp