Stres
Stres definiramo kao skup psihičkih i fizičkih promjena koje nastaju kad unutarnji i vanjski čimbenici (stresori) remete fiziološku ravnotežu organizma koja je nužna za održavanje života.
Reakcije na stres mogu biti fiziološke (pojačan rad srca, povišeni krvni tlak, povišena razina glukoze u krvi, proširene zjenice) i psihičke (strah, tjeskoba, potištenost, smanjena koncentracija).
Podjela stresa
Stres može biti akutni ili kronični. Pod akutni stres možemo ubrojiti prometnu nezgodu, jak prasak ili neku drugu iznenadnu opasnost, dok se kronični najčešće javlja kod dugotrajnog života u neimaštini ili dugotrajnoj bolesti. Aktualna pandemija korona virusa također može pojedincima izazvati kronični stres.
Stres možemo također podijeliti i prema jakosti. Mali svakodnevni stresovi su prometne gužve, nesporazumi na poslu ili u obitelji, sitni kvarovi i slično. Ti stresovi nemaju velik negativni učinak na naše zdravlje, na neki način su i dobrodošli jer se na njima učimo kako prevladati stresne situacije. Veliki životni stresovi su teške bolesti, smrt bliske osobe, gubitak posla. Većina ljudi uspije prevladati te stresove s vremenom, a kod manjeg broja ostaju trajne posljedice. Traumatski životni stresovi su zarobljeništvo, izloženost nasilju, silovanju, mučenju. Takvi stresovi nadilaze mogućnosti prikladnog suočavanja s njima te većina ljudi ima osjećaj bespomoćnosti.
Organizam i stres
Bitna sastavnica odgovora na stres je nadbubrežna žlijezda koja je odgovorna za pojačano lučenje kortizola u stresnim situacijama. Kortizol simbolično i nazivamo hormonom stresa. On utječe na brojne sustave u našem organizmu jer sudjeluje u regulaciji metabolizma ugljikohidrata, masti i proteina. U tom stanju pokreću se različiti mehanizmi u tijelu koji za posljedicu imaju brojne organske promjene na različite sustave kod kojih se najprije pokazuju funkcionalne promjene koje mogu dovesti do bolesti. Razvoj bolesti ovisi o nizu čimbenika: naslijeđenim osobinama, odrastanju, stresnim životnim događajima, potpori okoline, životnoj sredini kao i psihološkim mehanizmima obrane. Istraživanja su pokazala da stres ima direktan utjecaj na rizik pojavljivanja psihosomatskih bolesti. One mogu zahvatiti različite organske sustave kao npr. kardiovaskularni (hipertenzija, tahikardija, infarkt miokarda), endokrini sustav (šećerna bolest, bolesti štitnjače), gastrointestinalni sustav (gastritis, ulkus), respiratorni sustav (astma), koža (akne, neurodermitisi)…
Odgovor na stres
Vrlo je važno na vrijeme otkriti simptome te se potruditi pronaći rješenje. Sami si možemo pomoći redovitim vježbanjem, meditacijom kao i dodacima prehrani od kojih smo izdvojili Stress off kapsule te Nerval kapi.
Neka Vam zdravlje bude na prvom mjestu.
Vaš Elbi Medikal
