Šećerna bolest
Šećerna bolest se naziva globalnom epidemijom jer broj oboljelih osoba u svijetu raste na razine koje su bile nezamislive prije samo nekoliko desetljeća. Postoji više razloga za ovu pojavu, a najznačajniji je promjena načina života koju obilježava veći unos visokokalorične hrane i smanjena tjelesna aktivnost.
Šećerna bolest u brojevima
Svjetske procjene govore da 463 milijuna osoba u dobi od 20 do 79 godina živi sa šećernom bolešću. Čak polovica oboljelih osoba nema postavljenu dijagnozu bolesti te ne prima liječenje. Među nešto više od 4 milijuna osoba koje godišnje umru zbog šećerne bolesti svaka druga osoba mlađa je od 60 godina. Na svjetskoj razini, troškovi zdravstvene zaštite vezane uz šećernu bolest iznose 759 milijardi dolara.
U Europi od šećerne bolesti boluje 59 milijuna osoba u dobi od 20 do 79 godina, a troškovi liječenja i skrbi za šećernu bolest iznose 161 milijardu američkih dolara godišnje. Ipak, 465.900 osoba godišnje umre od njezinih posljedica.
Šećerna bolest je kronična i trajno se mora posvetiti pozornost njenom liječenju kako bi se spriječio razvoj komplikacija. Štetne posljedice bolesti koja nije pod nadzorom su neizbježne. Svijest o tome je iznimno važna jer se osoba godinama može osjećati dobro pa često nije dovoljno motivirana za pravodobnu brigu.
Krvožilne bolesti
Osobe sa šećernom bolešću nekoliko puta su sklonije razvoju krvožilnih bolesti nego osobe bez šećerne bolesti iste dobi. Krvne žile ne oštećuje samo povišena glukoza u krvi već se radi o istodobnom štetnom učinku više različitih rizičnih čimbenika. Naime, vrlo često šećernu bolest prate i drugi poremećaji kao što je povišeni krvni tlak i povišene masnoće u krvi.
Udružena pojava povišene glukoze u krvi, povišenih masnoća u krvi i visokog krvnog tlaka naziva se i “metabolički sindrom”. Zajednički uzrok svih tih poremećaja nalazi se u debljini, posebice u obliku u kojem se nakupljanje masnog tkiva odvija u području trbuha.
Štetni učinak tih poremećaja na krvne žile očituje se u ubrzanom razvoju ateroskleroze. Ateroskleroza nastaje zbog oštećenja stijenki arterija u kojima se razvijaju masne naslage koje mogu suziti i začepiti dotok krvi u organe. Ateroskleroza je glavni uzrok bolesti krvnih žila.
Osim metaboličkih poremećaja i štetne navike kao što je pušenje, debljina i tjelesna neaktivnost zajednički doprinose i važni su uzroci ubrzanog razvoja ateroskleroze. Posebno je opasna ateroskleroza u žilama koje opskrbljuju organe kao što su srce i mozak.
Širenje ateroskleroze u koronarnim arterijama koje opskrbljuju srčani mišić uzrokuje srčanu anginu i srčani udar. U osoba sa šećernom bolešću višestruko je povećana učestalost tih bolesti. Srčani udar je najčešći uzrok smrti u osoba sa šećernom bolešću. Najčešći upozoravajući simptomi su bol i nelagoda u prsištu te zaduha. Tegobe mogu biti prolazne, javljati se samo u naporu, ali isto tako bolest se može razvijati bez ikakvih simptoma.
Šećerna bolest također povećava rizik moždanog udara. Ta bolest javlja se u obliku jedne ili više smetnji poput naglo nastale slabosti jedne strane tijela, smetnjama govora ili razumijevanja, neravnotežom, glavoboljom odnosno poremećajem svijesti ili vida. Mogu se javiti privremeno i spontano se povući, a mogu zaostati i trajno.
U šećernoj bolesti postoji posebna sklonost razvoju ateroskleroze u arterijama koje opskrbljuju noge, a zajedno s oštećenjem živaca u tom području, doprinosi riziku za razvoj rana i amputacija.
Oštećenje živaca
Štetno djelovanje povišene razine glukoze ukrvi na male krvne žile dovodi i do oštećenja živaca koje one opskrbljuju. Najčešće su oštećeni osjetilni živci u nogama što može dovesti do gubitka osjeta boli, dodira i topline. Razvojem neosjetljivosti na bol nastaje sklonost ozljedama i ranama. Nezaraštanje rana dovodi do infekcije što onda može zahtijevati i amputaciju okrajine. Osobe mogu osjećati trnce, žarenje ili utrnulost, a tegobe su izraženije u mirovanju i noću.
Oštećenje bubrega
Šećerna bolest vodeći je uzrok kroničnog bubrežnog zatajivanja. Bolest bubrega u svom početnom razdoblju ne daje nikakve simptome, a prvi znak oštećenja bubrega u šećernoj bolesti je nalazak bjelančevina u mokraći. Napredovanje bolesti u nekim slučajevima može zahtijevati i liječenje dijalizom odnosno transplantaciju bubrega. Osim dobre kontrole glukoze u krvi, za sprečavanje razvoja bubrežnog oštećenja potrebna je i stroga kontrola krvnog tlaka.
Oštećenje vida
Šećerna bolest uzrokuje oštećenje krvnih žila na očnoj pozadini (mrežnici) koje nazivamo retinopatija. Većina osoba sa šećernom bolešću razvije blaži oblik tog poremećaja, ali kod nekih može uzrokovati i sljepoću. U osoba sa šećernom bolešću povećana je učestalost očne mrene i povišenog očnog tlaka, glaukoma. Osim redovitih pregleda, sve novonastale smetnje vida u bolesnika sa šećernom bolešću mora provjeriti okulist.
Osobe sa šećernom bolesti također imaju narušenu kvalitetu života iz razloga što moraju paziti na unos količine hrane i pića te zbog same terapije bilo da je riječ o terapiji inzulinom ili tabletama.
Šećerna bolest i život
Kako bi smanjili komplikacije i izazove povezane sa šećernom bolesti potrebno je pridržavati se savjeta liječnika te redovito vježbati i kretati se.
Danas se sa dijabetesom može potpuno normalno živjeti i funkcionirati ako se pridržavamo smjernica struke te ako u svoju svakodnevnicu uvrstimo dodatke prehrani koji nam mogu pomoći kontrolirati i prevenirati dijabetes.
Neke od tih dodataka prehrani možete pronaći i na našem web shop -u.
Jelovnike i više o samoj bolesti pročitajte u našem blogu o dijabetesu.
Neka Vam zdravlje bude na prvom mjestu.
Vaš Elbi Medikal
