Sindrom policističnih jajnika (PCOS) pogađa 5-20 % žena reproduktivne dobi širom svijeta. Većinom se dijagnosticira između 20 i 30 godine života, iako poremećaj može ostati nedijagnosticiran dugo vremena. Povećani rizik za obolijevanje imaju žene s pozitivnom obiteljskom anamnezom PCOS-a , žene koje imaju prekomjernu tjelesnu masu i dijabetes te pretežito žive sjedilačkim načinom života. Ovaj sindrom je karakteriziran hiperandrogenizmom (povišenim koncentracijama muških spolnih hormona), ovulacijskom disfunkcijom i poli cističnim izgledom jajnika. Policistični jajnici su hipertrofirani, sadrže zadebljali sloj fibroznog tkiva koje obavija jajnike te veliki broj nezrelih folikula.
Kod žena sa sindromom policističnih jajnika dolazi do porasta na tjelesnoj masi, i to osobito u predjelu trbuha (abdominalna pretilost). Također do gubitka kose, pojačane dlakavosti, kožnih problema (osobito akni) i poremećaja u menstrualnom ciklusu (produljeni ciklusi ili potpuno izostali ciklusi). Dolazi i do metaboličkih promjena, tako da se često javlja inzulinska rezistencija što može dovesti do razvoja šećerne bolesti. Pacijentice pate od učestalih promjena raspoloženja i epizoda depresije, kroničnog umora i trnaca u udovima. Da bi se postavila dijagnoza, nije nužno da su prisutni svi gore navedeni simptomi.
Dijagnoza sindroma policističnih jajnika
Da bi se postavila dijagnoza sindroma policističnih jajnika nužno je napraviti ultrazvuk (UZV) jajnika i biokemijske pretrage. Na ultrazvuku se policistična morfologija jajnika utvrdi ako je volumen jajnika bez žutog tijela ili dominantnog folikula veći od 10 mL i/ili postoji više od 20 folikula na jednom jajniku. Biokemijske pretrage uključuju određivanje razina spolnih hormona i hormona štitnjače (TSH, po potrebi T3 i T4) te OGTT test (test oralnog opterećenja glukozom). Razine spolnih hormona se određuju na početku menstrualnog ciklusa (3-5 dan ciklusa) kada je funkcija jajnika „bazalna“.
Američki nacionalni institut za zdravlje, Europsko društvo za humanu reprodukciju i embriologiju te Američko društvo za reproduktivnu medicinu je 2003. godine postavilo kriterije za dijagnozu sindroma policističnih ovarija koji su nazvani „Rotterdam kriteriji“. Rotterdamski kriteriji uključuju oligoovulaciju ili anovulaciju, klinički i/ili biokemijski potvrđen višak androgena te prisutnost policističnih jajnika. Da bi se dijagnosticirao PCOS potrebno je da osoba ima barem 2 od gore navedena 3 simptoma.
Fenotipski postoji klasifikacija PCOS-a na 4 tipa.
TIP A – potpuni PCOS => karakteriziran poremećajima ovulacije, policističnom morfologijom jajnika i povišenim koncentracijama androgena (muških spolnih hormona).
TIP B – androgeni PCOS => prisutni su poremećaji ovulacije i hiperandogenizam, dok su jajnici na UZV normalne morfologije
TIP C – ovulacijski PCOS => u ovom tipu žene imaju uredne ovulacije, dok su jajnici policistične morfologije i povišene su koncentracije androgena
TIP D – neandrogeni PCOS => karakteriziran normalnim vrijednostima androgena, dok su prisutni policistični jajnici i poremećaji ovulacije
Za regulaciju nepravilnog menstrualnog ciklusa mogu pomoći Evine kapi.
Liječenje PCOS-a
Liječenje sindroma policističnih ovarija je individualno i ovisi o brojnim faktorima. To su: dob i tjelesna masa pacijentice, stupanj inzulinske rezistencije i poremećaja menstrualnog ciklusa, planiranju trudnoće i sl. U velikom broju slučajeva u podlozi ovog poremećaja prisutna je pretilost i inzulinska rezistencija. Promjena životnih navika (pravilna prehrana, redukcija tjelesne mase i tjelesna aktivnost) pozitivno utječe na liječenje PCOS-a i bolji odgovor na terapiju.
Prehrana kod žena s PCOS-om
1. Redukcija tjelesne mase
Promjene životnih navika s naglaskom na prehranu i tjelesnu aktivnost pokazale su se korisnima u liječenju PCOS-a. Redukcija svega 5-10 % ukupne tjelesne mase dovodi do smanjenja razine testosterona i inzulina, smanjenja akni i dlakavosti te bolje regulacije menstrualnog ciklusa. Za postizanje redukcije tjelesne mase ključno je smanjiti energetski unos i imati redovitu tjelesnu aktivnost. Preporuča se da dnevni kalorijski deficit ne bude veći od 500 kcal kako ne bi došlo do faza prejedanja, nakon što je osoba doživjela osjećaj gladovanja. Ograničeni energetski unos u žena sa sindromom policističnih jajnika može dovesti do poboljšanja reproduktivne sposobnosti.
2. Prehrana temeljena na namirnicama niskog glikemijskog indeksa
Budući da je u velikom broju slučajeva u podlozi PCOS-a prisutna inzulinska rezistencija korisno je da se prehrana žena s PCOS-om temelji na namirnicama niskog glikemijskog indeksa. Glikemijski indeks predstavlja mjeru relativnog porasta glukoze u krvi nakon unosa određene namirnice. Jednostavni ugljikohidrati koji su prisutni u slatkišima, kolačima, grickalicama i sl. naglo podižu razine glukoze u krvi i doprinose inzulinskoj rezistenciji i pogoršanju simptoma PCOS-a, stoga ih je potrebno izbjegavati. U prehranu je potrebno uvrstiti integralne žitarice, niskomasne mliječne proizvode, voće (jabuka, kruška, naranča) i povrće koji doprinose održavanju normalnih vrijednosti šećera (glukoze) u krvi. Prehrana temeljena na namirnicama niskog glikemijskog indeksa preporuča se ženama s PCOS-om jer smanjuje inzulinsku rezistenciju i rizik od raka maternice, dojke i jajnika čiji je nastanak povezan uz povećano lučenje inzulina, te doprinosi redukciji tjelesne mase.
U Elbi Medikal maloprodajama i web shopu možete pronaći dodatke prehrani koji pomažu u regulaciju razina šećera (glukoze) u krvi. https://elbi-medikal.hr/kategorija-proizvoda/vase-zdravlje/dijabetes-vase-zdravlje/
3. Ne zaboraviti na unos prehrambenih vlakana
Kod žena s PCOS-om preporuča se unos dovoljne količine prehrambenih vlakana što podrazumijeva dnevni unos od minimalno 25 g prehrambenih vlakana. Prehrambena vlakna preveniraju razvoj konstipacije (zatvora), pomažu u održavanju adekvatnih količina kolesterola i šećera u krvi te doprinose duljem osjećaju sitosti. Adekvatna količina prehrambenih vlakana može se unijeti uravnoteženom i raznolikom prehranom koja uključuje integralne žitarice, voće, povrće, mahunarke, orašaste plodove i sjemenke.
4. Paziti na unos masti. Uvijek birati namirnice bogate nezasićenim masnim kiselinama.
Žene koje boluju od sindroma policističnih ovarija imaju povećani rizik obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti. Stoga je vrlo bitno da ograniče unos zasićenih i trans masnih kiselina koje povećavaju razine ukupnog i LDL kolesterola i triglicerida te smanjuju osjetljivost na inzulin. Neka istraživanja su pokazala da kod žena s PCOS-om prehrana bogata zasićenim i trans masnim kiselinama povećava rizik od neplodnosti. Žene s PCOS-om bi u svoju prehranu trebale uključiti maslinovo ulje, ribu, orašaste plodove i sjemenke koji obiluju nezasićenim masnim kiselinama.
5. Korisno se pridržavati mediteranske prehrane
Mediteranska prehrana može biti korisna kod žena s PCOS-om jer namirnice koje su karakteristične za mediteransku prehranu smanjuju inzulinsku rezistenciju i razine androgena. Mediteranska prehrana temelji se na svježoj i sezonskoj hrani s visokim unosom svježeg voća i povrća, cjelovitih žitarica, orašastih plodova i maslinovog ulja. Također je za ovaj princip prehrane karakterističan umjereni unos nemasnog mesa peradi i ribe te ograničena konzumacija crvenog mesa (janjetina, junetina i sl.) i prerađenih proizvoda (slatkiši, grickalice, pekarski proizvodi).
6. Ključni mikronutrijenti kod PCOS-a
Neadekvatan unos ili deficit cinka, selena i magnezija može pogoršati simptome PCOS-a jer može uzrokovati smanjeno lučenje i/ili aktivnost inzulina. Adekvatan status cinka i selena doprinosi boljoj regulaciji hormonskog statusa. Kod žena s PCOS-om su također bitni vitamini B-skupine, osobito folat i vitamin B12, jer se njihov nedostatak veže uz povećani rizik od razvoja dijabetesa tip 2. Također je bitan i adekvatan unos vitamina D, budući da vitamin D pokazuje pozitivan učinak na broj zrelih folikula, stabilizaciju menstrualnog ciklusa i smanjenje inzulinske rezistencije.
7. Paziti na unos kofeina
Kofein značajno utječe na razinu hormona i ovulaciju kod žena te se povećani unos kofeina kod žena s PCOS-om povezuje uz otežano začeće i povećani rizik od spontanih pobačaja. Stoga je potrebno ograničiti dnevni unos kofeina na 400 mg, a u trudnoći na 200 mg na dan.
Autorica teksta: Martina Knezović, mag. nutr.
Neka Vam zdravlje bude na prvom mjestu!
Vaš Elbi Medikal!
