Parodontoza je jedna od upalnih bolesti parodonta, skupine tkiva koja podržavaju zube (čeljusne kosti, odnosno vlakana koja pridržavaju zub čvrsto u kosti) i površine korijena (cementa) te čine jedinstvenu cjelinu. Prema statističkim podacima između 30 i 40% ljudi boluje od parodontoze što je ujedno i jedan od najčešćih razloga gubitka zubi kod odraslih osoba.
Do upale dolazi zbog prisutnosti plaka (guste ljepljive tvorevine) na zubima, koji se, ako se zubi redovito ne peru, nakon nekog vremena mineralizira i postaje zubni kamenac. Hrapava površina zubnog kamenca pogodna je za razvoj bakterija, koje uzrokuju i karijes. Zubno meso postaje crveno, natečeno i krvari na dodir ili prilikom četkanja zuba. To je gingivitis i prva faza prema nastanku parodontoze. U početnoj fazi pacijent obično ne povezuje te simptome s gingivitisom i na žalost najčešće ne počinje s liječenjem. Zbog toga se bakterije dalje nesmetano množe te napadaju dublje strukture (kost, vlakna i cement zuba), što dovodi do propadanja vlakana koja drže zub i resorbiranja (propadanja) čeljusne kosti. Tako nastaje parodontni džep (procijep između zuba i kosti), koji je pacijentu teško čistiti i zbog toga je idealno mjesto za nakupljanje još više bakterija što ubrzava razaranje kosti. Tek u ovoj fazi pacijenti obično prepoznaju simptome parodontoze. Čimbenici rizika koji poboljšavaju obolijevanje parodonta su pušenje, hormonalne promjene (pubertet, trudnoća, menstruacija i menopauza), nasljeđe (genetika), stres, određeni lijekovi te škripanje zubima.
Kako se dijagnosticira parodontoza? U početnoj fazi simptomi su gotovo nevidljivi, zato je važno redovito posjećivati stomatologa. Parodontoza se dijagnosticira pregledom zubnog mesa (boje i oblika oko svakog zuba), PSR testom (mjerenje dubine parodontnih džepova na svakom zubu na 6 mjesta pomoću stomatološkog zrcala i parodontne sonde), testom klimavosti (jedan po jedan zub se gura instrumentom i gleda se mogući pomak), te očitavanje ortopan rendgenske slike koja će pokazati da li je došlo do propadanja čeljusne kosti.
O uspješnosti liječenja parodontoze ovisi u kojem je stupnju bolesti ona dijagnosticirana. Ako se na vrijeme započne s liječenjem, izgledi za oporavak su izrazito dobri. Posebni naglasak stavlja se i na doživotne kontrole i redovita čišćenja kako bi se očuvalo stanje postignuto nakon inicijalne terapije.
Terapija kod stomatologa započinje uklanjanjem zubnoga kamenca i plaka kao glavnih uzročnika bolesti. Zatim je potrebno dubinsko čišćenje gingivalnih džepova te po potrebi uporaba lijekova za suzbijanje upale. Ponekad su potrebni i parodontni kirurški zahvati kojima se uklanja oboljelo tkivo i nadomješta izgubljena kost.
U održavanju higijene zuba i usne šupljine pomaže i Haradent, zeolitni zubni prah. Redovitom upotrebom Haradenta dva puta dnevno odstranjuje se plak i zubi duže vrijeme ostaju glatki pod jezikom, sprečava se nastanak neugodnog daha iz usta, izbjeljuju se zubi i uklanja se kamenac čime se pomaže ponovna mineralizacija zubi. Također, Haradent zbog svog protuupalnog djelovanja pomaže kod parodontoze (minimalno korištenje je 3 mjeseca bez prestanka), umanjuje nastanak afti (ili pospješuje njihovo zacjeljivanje kad se pojave) i općenito pomaže u očuvanju zdravlja desni i usne šupljine.
Kako se koristi Haradent? Haradent se može koristiti na dva načina: prvi je da se čista navlažena četkica uroni u posudicu Haradenta, a zatim na nju nanese pasta za zube i operu se zubi. Drugi način je da se čista navlažena četkica za zube uroni u posudicu Haradenta i operu se zubi. S obzirom na to da ne sadrži fluor niti sintetske dodatke, mogu ga koristiti djeca od treće godine starosti i odrasli.
Neka Vam zdravlje bude na prvom mjestu!
Vaš Elbi Medikal
Tanja Kovač, dr. med, dent.
