Zašto toliko pričamo o soli?

Kuhinjska sol

Natrijev klorid kojega uglavnom nazivamo kuhinjskom soli nezaobilazna je tvar u pripremi hrane, ali i neophodna za ljudsko tijelo. Ali zašto toliko slušamo i čitamo o važnosti pravilnog unosa i doziranja ove tako važne tvari? Prevelik unos soli može imati i negativne učinke na naš organizam. Svakako jedna od najčešćih tema prevelikog unosa soli je povećana razina krvnog tlaka. Visoke vrijednosti krvnog tlaka povećavaju rizik nastanka srčanih bolesti, moždanog udara i zatajenje bubrega, ali i drugih zdravstvenih problema. Koliko nam zaista soli treba, na što sve ona utječe i postoji li strah od soli?

Halofobija

Fobija ili strah od soli ili slanih jela zaista postoji, a osobe pate od takozvane halofobije. Pojam dolazi od grčke riječi za sol (hals). Halofobija se uglavnom razvija zbog neugodnih iskustava okusa hrane koja može biti preintenzivna, osjećaja žeđi kojeg često izaziva, ali i općenitog straha od zdravstvenih problema koje prekomjeran unos soli može izazvati. Strah od soli kod osoba može ići do te razine da uopće ne drže sol u domovima ili pak jedu isključivo voće i povrće koje u svom sastavu ne sadrži natrij.

O prehrambenoj soli i njezinoj važnosti

Prehrambena sol važna je sastavnica prehrane jer je upravo ona glavni izvor natrija i klora, elektrolita potrebnih za normalno funkcioniranje ljudskog organizma. Natrij u ljudskom organizmu regulira razinu izvanstanične tekućine. On na sebe veže vodu i dovodi je u stanice. Također, održava osmotsku ravnotežu i ravnotežu kiselosti, odnosno lužnatosti te volume plazme. Zadužen je i za provođenje glukoze i hranjivih tvari do stanice, živčanih impulse te kontrakciju mišića. Bez soli srčani mišić ne bi pravilno radio. U 100 grama kuhinjske soli nalazi se 38,758 mg natrija. Preporučena dnevna doza natrija za odraslu osobu iznosi 2,400 mg.

U dalekoj prošlosti znalo se da je unos soli povoljan za funkcioniranje ljudskog organizma, a dnevno ga se unosilo do 1 gram. Nakon otkrića da sol ima funkciju konzervansa i produljuje vijek trajanja hrane unos soli naglo je porastao. U 19-om stoljeću dnevni unos soli iznosio je oko 5 grama i količina je postupno rasla sve do izuma hladnjaka. Zbog čuvanja hrane i produljivanja vremena upotrebe hladnjakom unos soli počeo je lagano padati. Nažalost, trend se nije zadržao i danas je prosječan unos soli između 9 i 12 grama dnevno. Objašnjenje ovako naglog rasta unosa soli leži u sve većoj konzumaciji prerađene hrane. Ako usporedimo ove iznose unosa soli s preporukom Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) do 5 grama soli dnevno, jasno je da suvremeni čovjek unosi duplo od preporučenog. Činjenica je da odrasla osoba u Republici Hrvatskoj na godišnjoj razini pojede 5 kilograma soli. Pakiranje od 5 kilograma soli, uz pridržavanje preporučenog unosa, pojedincu bi bilo dovoljno za više od 2 i pol godine. Prosječan dnevni unos soli odrasle osobe u Hrvatskoj iznosi 11,6 grama soli. Čak 9 nod 10 građana naše države unosi prevelike dnevne količine soli.

Pozitivni učinci soli na ljudski organizam

1. Sol pomaže da ostanete hidrirani.
2. Pozitivno utječe na krvožilni sustav. U ovom pogledu više se cijeni morska sol koja zapravo ii ma zaštitne učinke protiv razvoja srčanih bolesti zbog povoljnijeg mineralnog profila.
3. Održava ravnotežu mišića i sprječava grčenje. Ponovno morska sol dobiva prednost jer uz natrij sadrži i magnezij, kalij i kalcij.
4. Održava pravilan rad živčanog sustava.
5. Poboljšava san. Iako se unos kuhinjske soli i prerađene hrane ne preporučuje prije spavanja, konzumacija morske soli izuzetak je ovom pravilu. Morska sol utječe na regulaciju hormona zbog bogatstva elektrolita.

Negativni učinci soli na organizam

Osnovni zdravstveni problem koje povezujemo s prevelikim unosom soli su povišeni krvni tlak i pogoršanje hipertenzije, povećani rizik od moždanog udara, povećani rizik nastanka bolesti srca i krvnih žila te povećani rizik nastanka i razvoja bubrežnih bolesti te bubrežnih kamenaca. Nadalje treba spomenuti moguć poremećaj metabolizma kalcija i rizik od razvoja osteoporoze, utjecaj na tjelesnu težinu i debljanje te svakako vrijedno spomena, povećan rizik razvoja karcinoma, osobito želuca i ždrijela.  

Pa prođimo malo detaljnije kroz ove pretpostavke.

Prevelika konzumacija soli ulazi u faktor rizika za razvoj hipertenzije. Hipertenzija na sebe veže moguće probleme s radom srca, poput zatajenja srca.

Sol na krvni tlak utječe na nekoliko načina, odnosno, putem nekoliko sustava. To su hormonalni, imunološki i probavni sustav. Prevelika količina unesene soli utječe na renin-angiotenzin, hormonski sistem koji regulira krvni tlak. Prevelika aktivnost ovog hormona dovodi do povećanja krvnog tlaka. Također, zbog prekomjerne konzumacije soli vaše tijelo zadržava vodu kako bi iz tijela “ispralo” višak soli. Višak vode stvara stres na srčani mišić i krvne žile.

Zadržavanje vode u organizmu također je povezno sa solju. Bubrezi u svojoj funkciji imaju zadaću održavanja omjera natrija i vode. Zbog prevelikog unosa soli raste i količina unesenog natrija, a bubrezi sukladno tome zadržavaju dodatnu vodu koja može dovesti do oticanja, osobito na krajevima ekstremiteta (stopalima i šakama).

Više je istraživanja i provedenih studija dokazalo povezanost prevelikog unosa soli i rizik od razvoja raka želuca. Iako još ne postoji jasan mehanizam učinka soli na rak želuca, stručnjaci vjeruju kako je glavna poveznica pretjeranog unosa soli i raka želuca nastanak čireva i upala želučane sluznice kod osoba s potvrđeno prevelikim unosom soli.

Kako utjecati na unos soli?

S obzirom na to da velika količina namirnica koje unosimo već sadrže sol obratite pažnju na ono što jedete, a na deklaracijama saznajte koliko ste soli unijeli. Ne dajte se zavarati navikom nedosoljavanja hrane koja bi Vas mogla lažno utješiti da je Vaš unos soli na pravilnoj razini.

Nekoliko savjeta za smanjenje unosa soli

1. Čitajte deklaracije i obratite pažnju na informaciju o količini soli.
2. Pripremajte obroke samostalno uz što manju upotrebu gotovih “instant” mješavina, umaka, juha i sličnih dostupnih proizvoda
3. Hranu začinite drugim začinima i ograničite dodavanje soli tijekom ili nakon kuhanja, maknite soljenku sa stola dok jedete. Koristite svježe začine i začinsko bilje.
4. Kupujte svježe namirnice, a na pakiranjima mesa i ribe uvijek provjerite da li je dodana slana voda.
5. Kod kupnje povrća odaberite ono svježe, brzo smrznuto ili konzervirano s niskim udjelom natrija ili bez soli.
6. Konzerviranu hranu poput graha, raznog povrća i tune uvijek operite i tako se oslobodite od viška natrija
7. Kao grickalice odaberite orašaste plodove, sjemenke i grickalice s niskim udjelom natrija ili bez soli. Nikako ne solite grickalice dodatno!
8. Izbjegavajte gotove preljeve za salate.
9. Smanjite porcije ili tanjure u kojima servirate hranu.
10. Pripazite na široko dostupne namirnice i gotove pekarske proizvode. Ograničite njihovu konzumaciju.
11. Obratite pozornost na unos soli kod djece. Prema nekim podatcima školska djeca unose do 9 grama soli dnevno, a skoro 50% unseen soli potječe upravo iz pekarskih proizvoda!

Samo povećanom pažnjom na unos soli možete smanjiti tjelesnu težinu za 2 do 3 kilograma.

I za kraj, bez obzira koju vrstu ili boju soli koristite, u kojem obliku i izdanju sol je i dalje sol!

Autorica teksta: Ana Špehar, mag.ing.

Neka Vam zdravlje bude na prvom mjestu.

Vaš Elbi Medikal