Migrena je kronična, epizodna glavobolja. Bol je često jednostrana, pulsirajuća, a često se pogoršava s fizičkom aktivnošću. Praćena je autonomnim simptomima kao što su mučnina, osjetljivost na svijetlo, zvuk i mirise. Dijagnoza se postavlja klinički. Preventivno liječenje kao i liječenje uključuje promjenu načina života (npr. navike spavanja ili prehrane) i primjenu lijekova. Najčešće traje od 4 – 72 sata.
Učestalost migrena
Smatra se da od migrena pati 10% ukupne svjetske populacije, posebice osobe srednje životne dobi. Žene pate od napadaja češće od muškaraca, odnos najmanje 3:2. Učestalost javljanja migrenskih napadaja vrlo je različita. Javljaju se i do nekoliko puta mjesečno, a kod pojedinaca tek nekoliko puta tijekom života.
Povijest migrena
Migrena nije bolest novog doba, bila je poznata i 3000 godina prije Krista. Opisana je u Mezopotamiji gdje zli duh Tiu uzrokuje jaku bol u glavi.
Hipokrat, otac moderne medicine, opisuje migrenu kao poremećaj vida, bol u jednoj strani glave i povraćanje. Kroz povijest je mnogo slavnih ljudi iz javnog života, umjetnosti i znanosti patilo od migrene – Julije Cezar, Edgar Allan Poe, Tolstoj, Chopin, Čajkovski, Alfred Nobel, Sigmund Freud.
Simptom ili bolest
Glavobolja je simptom, a ne bolest, pa svoj uzrok postanka, migrena, može imati u različitim bolestima živčanog, probavnog, dišnog ili nekog drugog sustava. Ipak, najčešće je posljedica psihičkog poremećaja tj. stresa i napetosti na koje otpada oko 90% svih glavobolja.
Uzrok migrena
Smatra se da je migrena neurovaskularni poremećaj. Također se smatra da kod migrene postoji poremećaj u širenju krvnih žila glave i mozga uz općenito slabiju cirkulaciju. Najprije dolazi do grča stijenke krvnih žila tj. do sužavanja (konstrikcije) krvnih žila, a zatim do njihovog proširenja (dilatacije). Time se podražuju određene živčane strukture koje su osjetljive na bol.
Napadaji migrene često su u svezi s mjesečnicama, pa i menopauzom, a za vrijeme trudnoće javljaju se vrlo rijetko. Napadaji mogu biti uzrokovani i drugim provokativnim čimbenicima kao što su: psihički stres, tjelesni napor, meteorološki uvjeti i nagle promjene vremena. U osoba koje su osjetljivije, konzumiranje određene vrste hrane i namirnica, također može provocirati napadaj: sir, čokolada, konzervirana hrana, alkohol, itd.
Smatra se da migrene nastaju uslijed zajedničkoga djelovanja okolišnih i genskih čimbenika. U oko dvije trećine bolesnika, bolest se pojavljuje unutar obitelji. Ulogu mogu imati i promjene razina hormona: prije puberteta migrena je nešto češća u dječaka nego u djevojčica, no u odraslih žena je dva do tri puta češća nego u muškaraca.
Oko trećine osoba s migrenskim glavoboljama doživljava simptome aure: prolazne poremećaje vida, osjeta, govora ili motorike koji ukazuju na skoru pojavu glavobolje.
Faze migrene
Postoje četiri moguće faze migrene, premda ih bolesnik ne mora nužno sve osjećati.
Faza prodroma
Pojavljuje se kod oko 60 % bolesnika od 2 sata do 2 dana prije pojave boli ili aure. Simptomi prodromalne faze su različiti, a obuhvaćaju: promjene raspoloženja, razdražljivost, depresiju ili euforiju, zamor, želju za određenom hranom, ukočenost mišića (osobito vrata), opstipaciju ili proljev, te osjetljivost na mirise ili buku.
Faza aure
Faza je koja neposredno prethodi fazi aure. Aura je prolazni, neurološki ispad do kojeg dolazi prije ili tijekom glavobolje. Pojavljuje se postupno i obično traje manje od 60 minuta. Simptomi mogu biti vidne, osjetne ili motoričke prirode, a mnogi pacijenti osjećaju i više simptoma odjednom.
S obzirom na auru migrene dijelimo na one s aurom, bez aure te s produženom aurom.
Faza boli
Faza poznaza kao glavobolja. U klasičnom obliku bolesti glavobolja je jednostrana, pulsirajuća te umjerenog do jakog intenziteta boli. Obično se razvija postupno, a pojačava se pri tjelesnoj aktivnosti. Međutim, u više od 40% slučajeva bol može biti obostrana, često udružena s boli u vratu. Bol je često praćena mučninom, povraćanjem, osjetljivošću na svjetlost, osjetljivošću na zvuk, zamorom i razdražljivošću.
Faza postdroma
Javlja se nakon završetka napada migrene. Učinci migrene mogu potrajati nekoliko dana nakon prestanka glavobolje, što se naziva migrenski postdrom. Osoba se može osjećati umornom te osjećati bol u glavi, kognitivne tegobe, probavne simptome, promjene raspoloženja i slabost. Neki pacijenti izjavljuju da se nakon napada osjećaju neobično svježe, dok drugi primjećuju depresiju.
Okidači migrena
Razvoj migrene mogu potaknuti vanjski događaji u okolišu tzv. “okidači”, čiji se utjecaj ponekad opisuje u manjem broju slučajeva a ponekad u većini slučajeva. Mnogi su čimbenici navođeni kao okidači, no njihova izraženost i povezanost nije u potpunosti dokazana. Okidač se može pojaviti do 24 sata prije početka simptoma.
Kao okidači često se navode stres, glad i umor (oni jednako doprinose i razvoju tenzijske glavobolje). Vjerojatnost pojave migrene je povećana u doba oko menstruacije. Migrene se u tipičnim slučajevima ne pojavljuju tijekom drugog tromjesečja i trećeg tromjesečja trudnoće ili nakon menopauze.
Sveukupni dokazi o utjecaju mogućih okidača iz zatvorenog i otvorenog okoliša nisu uvjerljivi, no ipak ukazuju na to kako bi osobe s migrenom trebale poduzeti neke preventivne mjere povezane s kvalitetom zraka i osvjetljenja u zatvorenom okolišu. Premda se u prošlosti smatralo kako je migrena povezana s većom inteligencijom, dokazano je kako to nije istina.
Interesantno je da i neredovita prehrana te nagle i rigorozne dijete za mršavljenje mogu uzrokovati izuzetno jaku glavobolju. Migrena se češće javlja u gradskim sredinama, tri puta je češća kod žena, a istraživanja su pokazala da je češća i kod osoba s prekomjernom tjelesnom težinom, bez obzira na spol.
Liječenje migrena
Uslijed učestalih glavobolja i lakšeg intenziteta preporuka je svakoj osobi da se javi izabranom liječniku obiteljske medicine. Za početno liječenje glavobolje se preporučuju jednostavni analgetici, lijekovi za liječenje mučnine te izbjegavanje uzročnih čimbenika. U bolesnika kod kojih jednostavni analgetici nisu učinkoviti mogu se primijeniti i specifični lijekovi koji se dogovaraju u suradnji s liječnikom.
U liječenju migrena ne postoji lagano rješenje, nema brzog recepta, to je proces u kojem je potrebno osluškivati svoje tijelo i nastojati eliminirati okidače. Ukoliko se pojavi migrena, liječenje je također individualno ovisno o simptomima i intenzitetu boli. Osim primjene lijekova, neke biljke su se pokazale kao odličane u prevenciji mirena, ali i kao potpora smanjenu simptoma. To su lovor, jaglac i stolisnik. Dostupne su na tržištu najčešće u obloku čajeva te su jednostavne za pripremu i konzumaciju.
Što će učiniti liječnik obiteljeke medicine?
Dijagnoza migrene se postavlja klinički na temelju kliničkog pregleda, uz detaljnu anamnezu.
Liječnik će vam postaviti sljedeća pitanja:
- Kada boli glava? Dali je to povremeno, periodično, trajno? Dali je bol nečime uzrokovana? Koliko traje?
- Kako boli glava? Koliki je intenzitet boli?
- Koji dio glave boli? Dali se bol širi? Dali je prisutna aura?
- Koje su popretne pojave? Dali se javlja mučnina i povraćanje? Jeli prisutna preosjetljivost na vanjske podražaje?
Na osonvu toga liječnik će postaviti razliku između migrene i druge vrste glavobolja.
Ispunite test i saznajte dali patite od migrene
Odgovorite na niže postavljena pitanja kako bi saznali bolite li od migrene.
Pitanja se odonose na period kada je glavobolja prisutna.
- Znate li katkad da dolazi glavobolja i prije nego što vas zaista zaboli?
- Osjećate li bol duboko u glavi?
- Imate li glavobolje od djetinjstva?
- Osjećate li bol u jednoj strani glave?
- Jeli glavobolja popračena mučninom ili povraćanjem?
- Imate li problema s očima?
- Ili možda predmeti izgledaju tamni, ne vidite ih cijele ili su čudni?
- Jeste li blijedi i iscrpljeni da vaša obitelj ili prijatelji primjećuju da ste bolesni?
- Smeta li vam buka ili svjetlo?
- Dali vas glavobolja ometa u izvođenju svakodnevnih aktivnosti?
- Smeta li vam da vas se dotakne?
- Biste li rado bili sami?
- Primjećujete li da vam je promijenjen osjet mirisa?
- Primjećujete li da se bol pogoršava kad se krećete?
- Osjećate li mravce u rukama i nogama?
- Dali glavobolja obično traje između četiri sata i tri dana?
- Ima li netko u vašoj obitelji migrenu?
Ukoliko ste na većinu pitanja odgovorili sa DA, preporuka je da se javite svojem liječniku obiteljske medicine kako bi se napravila dijagnostička obrada.
Sanja Posavec, mag. ing.
Neka Vam zdravlje bude na prvom mjestu.
Vaš Elbi Medikal
