Metabolički sindrom definira se kao skup rizičnih čimbenika koji značajno povećavaju rizik za razvoj kardiovaskularnih (srčanih) bolesti i šećerne bolesti tip 2. Rizični čimbenici uključeni u metabolički sindrom su: povišeni krvni tlak (hipertenzija), povišene vrijednosti šećera u krvi (hiperglikemija), nakupljanje masnog tkiva u području trbuha, povišene vrijednosti triglicerida („masnoća“) u krvi te snižene vrijednosti „dobrog“ HDL kolesterola.
Metabolički sindrom povezuje se s razvojem malignih i jetrenih bolesti, apnejom, sindromom policističnih jajnika i astmom. Treba naglasiti da metabolički sindrom ne označava postojanje određene bolesti, već je to stanje koje povećava rizik za razvoj brojnih bolesti. Metabolički sindrom predstavlja ozbiljan zdravstveni problem, budući da je procjena da od ovog sindroma pati 20-30 % odrasle populacije.
Kako se metabolički sindrom dijagnosticira?
Dijagnoza metaboličkog sindroma postavlja se ako osoba ima najmanje 3 od 5 komponenti metaboličkog sindroma (koje su navedene ispod u tekstu).
Komponente metaboličkog sindroma uključuju:
- Povišene vrijednosti šećera u krvi – vrijednost > 5,6 mmol/L
- Povišene vrijednosti triglicerida („masnoća“) – vrijednost > 1,7 mmol/L
- Povišeni krvni tlak – vrijednost > 130/85 mmHg
- Snižene razine „dobrog“ HDL kolesterola
- Abdominalna pretilost (nakupljanje masnog tkiva u području trbuha) – opseg struka kod žena > 80 cm; muškarci > 94 cm ili indeks tjelesne mase veći od 30 kg/m2
Uzroci nastanka metaboličkog sindroma
Mehanizam nastanka metaboličkog sindroma nije u potpunosti jasan, ali način života ima važnu ulogu. Loše prehrambene navike, tjelesna neaktivnost i stres potiču razvoj pretilosti i inzulinske rezistencije („neosjetljivosti“ na inzulin) što vodi do razvoja brojnih metaboličkih poremećaja. Povećana tjelesna masa i nakupljanje masnog tkiva u području trbuha predstavlja najizraženiji rizični čimbenik za razvoj metaboličkog sindroma. Važnu ulogu igra i genetika, tako da osobe koje imaju pozitivnu obiteljsku anamnezu za šećernu bolest tip 2 imaju veći rizik za razvoj metaboličkog sindroma.
Kako se metabolički sindrom liječi?
Ne postoji specifična terapija metaboličkog sindroma. Glavna terapija je zapravo promjena prehrambenih i životnih navika. Treba uključiti svakodnevnu tjelesnu aktivnost koja treba biti individualno prilagođena mogućnostima pojedinca. Ključno je reducirati tjelesnu masu, budući da je pretilost glavni uzrok metaboličkog sindroma. Redukcija tjelesne mase treba biti postupna, a gubitak svega 5 % ukupne tjelesne mase već značajno smanjuje rizik za razvoj brojnih kroničnih bolesti. Treba postaviti realne ciljeve gubitka tjelesne mase. Kod osoba s prekomjernom tjelesnom masom i pretilih osoba cilj je smanjenje tjelesne mase 7-10 %, a potom održavanje postignute tjelesne mase.
Prehrana kod metaboličkog sindroma treba biti raznolika i uravnotežena te treba osigurati sve potrebne nutrijente kako bi se spriječili nutritivni deficiti. Treba ograničiti unos zasićenih (maslac, vrhnje) i trans – masnih kiselina (slatkiši, grickalice) te soli. Obroke bi trebalo pripremati kuhanjem korištenjem začinskog bilja i maslinovog ulja. Uključiti u prehranu barem 5 serviranja voća i povrća. Prednost dati sezonskom i lokalno uzgojenom voću i povrću. Prednost dati cjelovitim žitaricama (integralnim) koje su bogatije prehrambenim vlaknima i vitaminima i mineralima. Na tanjuru bi se barem 2 puta tjedno trebala naći plava riba.
Mediteranska prehrana pokazala se kao najbolji model prehrane u liječenju metaboličkog sindroma. Mediteranska prehrana temelji se na redovitom unosu plave ribe, maslinovog ulja, crnog vina, cjelovitih žitarica, voća i povrća koji djeluju antioksidativno i protuupalno, stoga mogu pomoći kod metaboličkog sindroma i pojedinih komponenti ovog sindroma.
Prevencija metaboličkog sindroma
Budite tjelesno aktivni najmanje 30-60 minuta dnevno. Održavajte poželjnu tjelesnu masu. Pazite da Vaša prehrana bude raznolika te da obiluje voćem povrćem, mahunarkama i cjelovitim žitaricama. Redovito kontrolirajte svoj krvni tlak i šećer u krvi.
Neka Vam zdravlje bude na prvom mjestu!
Vaš Elbi Medikal!
Autorica teksta: Martina Knezović, mag.nutr.
