Ne zaboravite: Protiv raka je potrebno preventivno djelovati 365 dana u godini, a ne samo 04.02.
Međunarodni dan borbe protiv raka obilježava se 4. veljače, kako bi se podigla svijest o oboljenjima od raka, njihovoj prevenciji, dijagnosticiranju i liječenju.
Rak je vodeći uzrok smrti u svijetu. Tim se obilježavanjem nastoji podići svjesnost i znanje o raku i tražiti od vlada i pojedinaca u cijelom svijetu da poduzmu što učinkovitije mjere u borbi protiv raka.
Svjetski podatci
Svjetska zdravstvena organizacije predviđa da će bez intervencije 84 milijuna ljudi umrijeti od raka u razdoblju između 2005. i 2015. godine. Svake godine, kod više od 12 milijuna ljudi dijagnosticira se rak, a 7,6 milijuna umire od bolesti.
U 2008. godini, rak je bio uzrok 13 % svih smrti od čega su najčešći uzroci bili:
- rak pluća (1,4 milijuna smrti)
- rak želuca (740 000 smrti)
- rak jetre (700 000 smrti)
- kolorektalni rak (610 000 smrti)
- rak dojke (460 000 smrti).
Hrvatski podatci
Rak je drugi najznačajniji uzrok smrti u Hrvatskoj, od kojeg umire svaki četvrti stanovnik. Oko 20.000 novooboljelih od raka registrira se u Hrvatskoj svake godine, a oko 13 000 oboljelih od raka svake godine umre.
U Hrvatskoj je kod muškaraca najčešći rak pluća, debelog crijeva i prostate, a kod žena karcinom dojke, pluća i debelog crijeva.
Povijest raka
Najstariji opisi bolesti koja liči na rak otkriveni su na teritorija Egipta 3.000 godina prije Krista.
Riječ rak koristio je Hipokrat, 460-370.godine prije Krista. U svojim spisima koristio je i termine „karcinos“ i „karcinoma“ za neulcerozne i ulcerozne forme tumora.
Kasnije je rimski liječnik, Celzus (50-28. godine prije Krista) koristio ove termine i preveo iz u „kancer“.
Grčki liječnik, Galen (130 – 200.godine nakon Krista) koristio je termin „onkos“ da bio opisao tumor. To je osnova za granu znanosti – onkologiju.
Rak nije isključivo zdravstveni problem oboljelog pojedinca, već ima veliki utjecaj na širi društveni i ekonomski razvoj.
Faktori rizika
Oko 30 % svih smrti uzrokovanih rakom nastalo je djelovanjem 5 vodećih faktora rizika ponašanja i prehrane:
- visokim indeksom tjelesne mase (BMI ili ITM)
- nedovoljnim unosom voća i povrća
- nedostatnom tjelesnom aktivnošću
- konzumiranjem duhana
- rizično spolno ponašanje
Na veliki broja karcinoma moguće je utjecati upravo sprečavanjem tih faktora tj. sprečavanjem početka bolesti primarnom prevencijom: održavanjem poželjne tjelesne težine, primjerenom prehranom, dovoljnim unosom voća i povrća, redovitom tjelesnom aktivnošću, promjenama u spolnom ponašanju i smanjenom izloženošću karcinogenima u okolišu te izbjegavanjem duhana i alkohola.
Zbog toga je u cilju javnozdravstvenih kampanja doprijeti do što većeg broja građana kako bi podigli razinu općeg znanja o malignim oboljenjima, te potaknuli građane na usvajanje zdravih životnih navika i obavljanje preventivnih zdravstvenih pregleda.
Uz primarnu prevenciju, rano otkrivanje raka, ima vrlo važnu ulogu u borbi protiv raka jer se ranim otkrivanjem i pravovremenim liječenjem može bitno smanjiti smrtnost od raka.
U Hrvatskoj se sada provode tri Nacionalna programa:
- Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke,
- Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva i
- Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice
U sklopu 3 Nacionala programa pozivaju se građani da se brinu za svoje zdravlje i odazovu besplatnim preventivnim pregledima!
Vaš Elbi Medikal
