Kronična opstruktivna plućna bolest

Kronična opstruktivna plućna bolest ili KOPB kronična je upala dišnih putova i plućnog parenhima. Točnije, KOPB je patološko stanje okarakterizirano ograničenim protokom zraka kroz dišne putove koje nije u potpunosti reverzibilno. Bolest se razvija sporo te je u početku često i nezamijećena, a do ozbiljnijih simptoma i znakova bolesti može doći tek i za nekoliko godina, pa i desetljeća.

Do razvoja kronične upale dolazi zbog posljedica nastalih kroničnim bronhitisom ili se razvija kao posljedica emfizema pluća. Kronični bronhitis je trajni kašalj popraćen iskašljavanjem bez poznatog uzroka. Kod ovog stanja bronhijalne su žlijezde povećane i to potiče dodatno lučenje sluzi. Emfizem je stanje povećanja alveola popraćeno propadanjem stijenki. Alveole su bitan dio procesa disanja, a to su maleni prostori u kojima kisik iz zraka ulazi u krvne žile. Uslijed emfizema dolazi do pucanja tankih stijenki alveola te se one spajaju u velike šupljine koje ne odrađuju funkciju alveola te zrak ostaje zarobljen u tim šupljinama. Osoba ne uspije izdisati sav zrak, a uz pritisak šupljine na zdrave alveole potreban je veći napor dišnih mišića kako bi osoba mogla normalno udahnuti. Zato se kod ovakvih bolesnika javlja simptom napornog disanja.

Bolest je to za koju često ni sami bolesnici nisu sigurni od čega boluju, jer se o njoj vrlo malo govori. Dio bolesnika s potvrđenom dijagnozom KOPB-a miješaju dijagnoze emfizema, kroničnog bronhitisa i kroničnog kašlja uzrokovanog dugogodišnjim pušenjem.

Važno je istaknuti kako je KOPB nakon srčanog i moždanog udara u vrhu svjetskih uzroka smrti.

Kašalj

Kašalj je eksplozivni izdisaj kojim se vlastitom voljom ili refleksno čiste dišni putovi. Kašalj (tussis) je jedan od najčešćih razloga odlaska liječniku i traženja pomoći. Kašalj se odvija u tri faze: udisaj, izdisaj i automatsko otpuštanje zraka, koje može biti popraćeno izbacivanje sekreta iz pluća, s karakterističnim, prepoznatljivim zvučnim efektom. Kašalj može biti akutan i kroničan. Kronični kašalj je onaj koji traje dulje od 8 tjedana kod odraslih, odnosno, dulje od 4 tjedna kod djece. Najčešći uzroci kroničnog kašlja su astma, alergije, bronhitisi, gastroezofagealna refluksa bolest, dugotrajne posljedice infekcije.

Simptomi KOPB-a

KRONIČNI KAŠALJ – najčešće prvi simptom bolesti koji je u samom začetku povremen i javlja se u jutarnjim satima uz iskašljaj. Osobe ga često pripisuju imunološkom odgovoru na neki vanjski čimbenik ili čišćenje. Vremenom kašalj evoluira na svakodnevnu smetnju i postaje produktivan, a može trajati i cijeli dan. Može se javiti već i nakon 5 do 10 godina pušenja.

ZADUHA – ili osjećaj nedostatka zraka, javlja se kod određenog broja oboljelih kao prvi simptom. Zaduhu može, ali i ne mora pratiti kašalj.

EGZACERBACIJE – akutna pogoršanja, najčešće uzrokovana nekom infekcijom. Drastično utječu na plućnu funkciju, praćene povećanom temperaturom, pogoršanjem zaduhe, lošim općim stanjem, pritiskom u prsima, piskanjem te pojačanim kašljem i iskašljavanjem.

Dijagnoza KOPB-a

Dijagnoza bolesti kreće se u tri pravca, a to su anamneza, fizikalni pregled i testovi plućne funkcije.

Glavna dijagnostička metoda za potvrđivanje KOPB-a i procjenu stadija bolesti je spirometrija. Prilikom uzimanja anamneze velika se važnost pridaje simptomima karakterističnim za KOPB, zatim rizičnim čimbenicima (izloženost kemikalijama, prašini, pušenje), obiteljskoj anamnezi KOPB-a ili drugih kroničnih oboljenja dišnog sustava. Također, ispituje se i sklonost dišnim infekcijama u djetinjstvu. Fizikalni se pregled zasniva na liječničkom pregledu pomoću stetoskopa. Njime se žele otkriti eventualne odstupanja od normalnog nalaza pluća kao što su šumovi, hropci i piskanje.

Spirometrija

Spirometrija ili mjerenje daha osnovni je test procjene plućne funkcije. Ovom se dijagnostičkom metodom mjeri volume i brzina protoka zraka kroz dišne putove za vrijeme udisaja ili izdisaja. Spirometrija se provodi na uređajima zvanim spirometri. Za ispravnu provedbu testa vrlo je bitna suradnja osobe koja vodi dijagnostički postupak i osobe koja se ispituje. Pacijent za cijelo vrijeme izvođenja ne diše na nos, a test se ponavlja tri puta za što veću točnost dobivenih podataka. Spirometrijom se mjere statički kapacitet pluća i dinamičke volumene pluća. FVC ili forsirani vitalni kapacitet je maksimalna količina zraka koju možemo udahnuti nakon maksimalnog izdisaja i on ulazi u statički kapacitet pluća. Dinamički volumeni su FEV1 (forsirani izdisajni volumen u prvoj sekundi – volumen zraka izdahnut u prvoj sekundi izvođenja FVC-a), PIF (vršni protok pri udisanju – najveća brzina postignuta prilikom udaha), PEF (vršni protok pri izdisaju – najveća brzina postignuta prilikom izdaha), MMV (maksimalni minutni volume) te MEF25, MEF50 i MEF75 (vršni protok pri izdisaju na 25%, 50% i 75% VC-a – najveća brzina postignuta pri 25%, 50% i 75% VC-a).

Nakon dobivenih rezultata sve se vrijednosti uspoređuju s referentnim vrijednostima za određeni spol, dob i visinu te se izražavaju u postotku od poželjne vrijednosti.

Podjela KOPB-a

KOPB je podijeljena u stupnjeve po GOLD klasifikaciji prema težini same bolesti. Tako se razlikuju stupnjevi 0, I, II i III.

Stupanj 0 ili rizični stupanj uzrokuje kronični kašalj popraćeno iskašljavanjem, a nalaz spirometrije je normalan.

Kod stupnja I ili blagog stupnja tegobe poput kašlja i iskašljaja mogu, ali i ne moraju biti prisutne, FEV1/FVC < 70%; FEV1 ≥ 80% očekivanih vrijednosti.

Kod stupnja II ili umjerenog stupnja može se pojaviti i problem zaduhe.
FEV1/FVC < 70%; 30% ≤ FEV1 < 80% očekivanih vrijednosti

Zadnji stupanj, stupanj III ili teški uključuje još i respiracijsku insuficijenciju te kliničke znakove zatajenja desnog srca. FEV1/FVC < 70%; FEV1 < 30% očekivanih vrijednosti ili FEV1 < 50% očekivanih vrijednosti.

Liječenje KOPB-a

Pušači su najrizičnija i najzahvaćenija skupina s dijagnozom KOPB-a zbog čega je upravo i glavni cilj liječenja prestanak pušenja. Prestanak pušenja u bilo kojem stadiju bolesti dovodi do olakšanja i popuštanja simptoma.

Također, u svrhu liječenja važna je i prevencija, a na prvom mjestu tu je gripa i cijepljenje protiv gripe te cijepljenje protiv pneumokoka.

Od lijekova za KOPB koriste se bronhodilatatori, lijekovi koji šire dišne putove, a primjenjuju se ovisno o stupnju bolesti. Dvije su osnovne vrste bronhodilatatora koji se uzimaju. Bronhodilatatori dugog djelovanja koji se uzimaju redovito prema preporuci specijaliste te bronhodilatatori kratkog i brzog djelovanja koji se uzimaju po potrebi. Mogu se upotrijebiti još i protuupalni lijekovi (inhalacijski kortikosteroidi), ali njihovo je korištenje zastupljeno samo kod težih oblika.

Danas, uz uznapredovalu medicinu, postoje lijekovi koji su kombinacije dvaju lijeka, npr. bronhodilatator i inhalacijski kortikosteroid, tako da pacijent zapravo jednim lijekom dobiva dva učinka.

Lijekovi za liječenje KOPB-a nalaze se u obliku aerosol i primjenjuju se pomoću aparatića raspršivača, jer je njihovo mjesto djelovanja u plućima.

Uz pravilnu i redovitu upotrebu terapije važno je educirati se o pravilnom načinu disanja, iskašljavanja, uz dozvolu početak fizičke aktivnosti (lagana tjelovježba), prilagodba prehrane i naravno prestanak pušenja.

Trebam li se obratiti liječniku?

Prođite kroz iduće simptome i preispitajte svoju potrebu za odlaskom na liječnički pregled.

Imate li problem sa:

• pojavom svakodnevnog kašlja praćenog iskašljajem (u trajanju od minimalno tri mjeseca kroz prethodne dvije godine)
• pojavom zaduhe tijekom tjelesne aktivnosti
• pojavom piskanja u prsima
• pritiskom u prsima, osobito u naporu
• plavičastim usnama i noktima
• borbom s učestalim infekcijama dišnog sustava
• zadebljanim vršcima prstiju
• gubitkom kila bez jasnog razloga
• gubitkom energije, pojavom bezvoljnosti i čestim umorom

Autorica teksta: Ana Špehar, mag. ing.

Neka Vam zdravlje bude na prvom mjestu.

Vaš Elbi Medikal