Kronične bolesti su dugotrajna stanja koja mogu imati značajan utjecaj na zdravlje i kvalitetu života pojedinca. Te se bolesti često razvijaju polako, a mogu dovesti do značajnog invaliditeta, smanjene kvalitete života i prerane smrti.
Najčešće kronične bolesti
Kardiovaskularne bolesti – skupina stanja koja utječu na srce i krvne žile uključujući bolest koronarnih arterija, zatajenje srca i moždani udar.
Dijabetes – stanje u kojem tijelo nije u stanju pravilno regulirati razinu šećera u krvi, dovodi do povišene razine šećera u krvi.
Karcinom – skupina bolesti karakterizirana nekontroliranim rastom i širenjem abnormalnih stanica.
Kronične bolesti dišnog sustava – stanja poput kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB), astme i plućne hipertenzije koja utječu na pluća i disanje.
Neurološke bolesti – stanja kao što su Alzheimerova bolest, Parkinsonova bolest i multipla skleroza koja utječu na živčani sustav.
Poremećaji mentalnog zdravlja – stanja kao što su depresija, anksioznost i shizofrenija koja utječu na mentalno zdravlje i dobrobit.
Ostale kronične bolesti uključuju, među ostalima, artritis, osteoporozu i kroničnu bolest bubrega.
Na rizik od razvoja kroničnih bolesti mogu utjecati različiti faktori uključujući genetiku, način života, čimbenike okoliša, stres i temeljna medicinska stanja. Mnoge kronične bolesti mogu se spriječiti i kontrolirati promjenom načina života i lijekovima.
Kretanje kao prevencija
Kretanje može biti nevjerojatno učinkovito u prevenciji kroničnih bolesti. Naime, brojne studije pokazale su da redovita tjelesna aktivnost može značajno smanjiti rizik od razvoja raznih kroničnih bolesti.
Na primjer, jedno je istraživanje pokazalo da su pojedinci koji se redovito bave tjelesnom aktivnošću imali 30-40% manji rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 u usporedbi s onima koji su bili neaktivni. Drugo istraživanje pokazalo je da redovita tjelesna aktivnost može smanjiti rizik od koronarne bolesti srca do 35%.
Također, dokazano je da redovita tjelesna aktivnost smanjuje rizik od razvoja određenih vrsta raka, uključujući rak debelog crijeva, dojke i endometrija. Studija objavljena u jednom američkom medicinskom časopisu pokazala je da su žene koje su se bavile umjerenom do intenzivnom tjelesnom aktivnošću imale 25% manji rizik od razvoja raka dojke u usporedbi s onima koje su bile neaktivne.
Osim u prevenciji kroničnih bolesti, redovita tjelesna aktivnost također može pomoći u poboljšanju postojećih kroničnih stanja. Na primjer, tjelesna aktivnost može poboljšati kontrolu glukoze u krvi kod osoba s dijabetesom te može poboljšati kardiovaskularnu funkciju kod osoba sa srčanim bolestima, može poboljšati zdravlje kostiju i smanjiti rizik od osteoporoze.
Općenito, redovita tjelesna aktivnost ključna je komponenta zdravog načina života i može imati značajne prednosti u prevenciji i liječenju kroničnih bolesti. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje najmanje 150 minuta aerobne tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta ili 75 minuta aerobne vježbe jakog intenziteta tjedno za odrasle kako bi se postigle te prednosti.
Kretanje za zdravlje
Kretanje može imati značajan utjecaj na prevenciju kroničnih bolesti. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije tjelesna neaktivnost je četvrti vodeći čimbenik rizika za smrtnost, a procjenjuje se da je odgovorna za 6% smrtnih slučajeva u svijetu. Stoga redovito bavljenje tjelesnom aktivnošću može pomoći u smanjenju rizika od razvoja kroničnih bolesti i produžiti životni vijek.
Čak i male količine kretanja mogu biti korisne za zdravlje poput kratkih pauza od sjedenja tijekom dana ili bavljenja laganom tjelesnom aktivnošću. Važno je napomenuti da tjelesnu aktivnost treba prilagoditi sposobnostima i zdravstvenom stanju pojedinca te je uvijek dobra ideja posavjetovati se s liječnikom prije nego započnete novu rutinu vježbanja.
Kretanje može imati značajan utjecaj na prevenciju i liječenje kroničnih bolesti, a uključivanje redovite tjelesne aktivnosti u životni stil može imati brojne zdravstvene dobrobiti. Osim dobrobiti za fizičko zdravlje, kretanje također može poboljšati mentalno zdravlje smanjujući rizik od depresije i tjeskobe, može poboljšati kognitivnu funkciju i ukupnu kvalitetu života.
Autor: Sara Inić, mag. ing.
Neka Vam zdravlje bude na prvom mjestu.
Vaš Elbi Medikal
