Zdravlje
Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije zdravlje je stanje potpunog tjelesnog, duševnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti. Uz definiciju zdravlja vežu se i potrebni preduvjeti osiguranja zdravlja, a to su: mir, krov nad glavom, obrazovanje, hrana, prihod, stabilan eko sistem, održivi resursi i socijalna pravda, pravičnost u zdravlju.
Ottawska povelja govori o tome kako je unapređenje zdravlja proces jačanja ljudi kako bi preuzeli kontrolu nad svojim okruženjem i svojim zdravljem i time ga unaprijedili.
Iako nismo skloni često razmišljati o našem zdravlju sve dok ono nije narušeno sigurno smo tijekom života dobili razne “savjete” koji će nam pomoći stanje zdravlja održati, ali i o stvarima koje nam zdravlje mogu narušiti. Jeste li se ikad zapitali koliko je istine u klasičnim mitovima o zdravlju i koliko su takve izreke znanstveno dokazane i potkovane.
Mitovi o zdravlju
Još nas od malena prate razni mitovi i “činjenice” o štetnosti i dobrobiti hrane, pića, vremena i ostalih faktora koji utječu na zdravlje. Svakom od nas je baka ili djed barem jednom rekao kako jedna jabuka na dan čuva zdravlje ili kako će nas prekomjerna konzumacija šećera dovesti do razvoja dijabetesa.
Jeste li se ikad zapitali koliko je istine u takvim izjavama i zašto su nam to govorili? Prođimo zajedno kroz neke od mitova koji su i danas u upotrebi. Možemo li ih objasniti i sa znanstvene strane te da li su naši stariji zaista bili u pravu?
“Jedi puno mrkve, imat ćeš dobar vid!”
Zasigurno je mrkva u ishrani jedan od najčešćih mitova vezanih uz zdravlje očiju. Mrkva je povrće izuzetno bogato vitaminom A, a dokazano je kako upravo taj vitamin ima pozitivne učinke u pogledu održavanja funkcije oka i vida. Bez obzira na njezino bogatstvo vitaminom A, mrkvu nije potrebno jesti na dnevnoj bazi u kilogramskim količinama. Za normalno funkcioniranje očiju dovoljna je mala doza vitamin A koju osigurava izbalansirana i zdrava prehrana. Iznimno visoke doze vitamin A mogu dovesti do usporavanja progresije rane faze makularne degeneracije, ali unos tog vitamina tada treba usuglasiti s oftalmologom. Nastanak ovog mita povezan je s noćnim sljepilom i gubitkom vida u nerazvijenim zemljama koji u prehrani nisu imali dovoljne količine vitamin A.
“Ne sjedi blizu televizora, pokvarit ćeš vid!”
Gledanje televizije s premale udaljenosti može izazvati umor i nadraženost očiju kao što je suhoća i peckanje. Ali ova navika nema dokazane negativne utjecaje na sam vid ili njegovo pogoršanje. Ako sjedite sve bliže televizoru ili računalnom monitoru bolja bi ideja bila posjetiti oftalmologa i prekontrolirati vid, jer možda već postoji neki od problema s vidom.
“Jabuka čisti zube umjesto četkice!”
Najčešće su ovu poruku govorile bake kako bi nas natjerale da pojedemo neko voće. Jabuka, zaista, odstranjuje naslage na zubima. Ali jabuka nikako nije zamjena za svakodnevno četkanje zubi. Četkanjem se odstranjuju naslage koje se nakupe u prostoru između zubi. Također, kiselina iz jabuke može oštetiti zubnu caklinu, a ugljikohidrati potiču razvoj bakterija i razvoj karijesa. Upravo je iz tog razloga nakon večernje jabuke ipak potrebno pravilno očetkati zube.
“Imat ćeš zube kao i tvoji roditelji!”
Geni nam daju osobine oba roditelja, isto tako po genima možemo naslijediti i predispoziciju za razvoj karijesa. Zdravom prehranom, redovitom i pravilnom njegom zubiju možemo usporiti i regulirati razvoj karijesa. Karijes je najraširenija bolest zuba suvremenog života, javlja se kod djece i kod odraslih. Nastanak karijesa uvjetovan je slatkom i ljepljivom hranom, koja zajedno s bakterijama usne šupljine proizvodi kiselinu koja zatim napada caklinu.
“Nemoj jesti sladoled dok si bolestan!”
Jeste li kao djeca dok ste bili prehlađeni imali veliku želju za jednim finim sladoledom? Ali nikada vam nisu dozvoljavali da ga pojedete. Sladoled prolongira i pogoršava prehladu. E, pa nije tako. Mit o sladoledu i negativnom utjecaju na prehladu leži u činjenici da mliječni proizvodi pojačavaju lučenje sekreta. Prehlada je stanje u kojem se svakako susrećete s povećanim sekretom u dišnim putevima, ali sladoled to neće pogoršati. Neka istraživanja govore o tome kako hladan sladoled ublažava bol u grlu te istovremeno organizmu daje izgubljene kalorije.
“Svaki dan pojedi jednu jabuku da ostaneš zdrav!”
Jabuka je vrsta voća dostupna kroz cijelu godinu zbog bogate palete različitih ranih i kasnijih sorti. Vrlo vjerojatno u toj činjenici i leži njezina popularnost. Jabuka je zdrava voćka, bogata vitaminom C i vlaknima, ali jedna jabuka dnevno nije dovoljna za naš organizam. Uvijek treba prehranu planirati pametno i smisleno te u dnevni unos uvrstiti sve vrste namirnica. Jabuka može utjecati na jačanje i izgradnju imuniteta, ali ona neće zaštititi naš organizam od napada virusa ili bakterija.
“Obuci se toplo da se ne prehladiš!”
Pojava prehlade češća je u zimskom periodu godine, ali sama prehlada ne nastaje zbog izloženosti hladnoći. Do razvoja prehlade dolazi zbog izloženosti njegovu virusu, a poznato je da u hladnijim mjesecima više vremena provodimo u zatvorenim, rjeđe prozračivanim, prostorima te se virus prehlade brže širi. Također, tijekom zime virus prehlade je otporniji i puno se lakše rasprostranjuje.
“Vitamin C sprječava prehladu!”
Vitamin C ključan je za funkcioniranje našeg obrambenog sustava, imuniteta, ali njegova dodatna konzumaciju u obliku dodataka prehrani ili kroz hranu neće spriječiti zarazu. Za razvoj prehlade potreban je kontakt s njegovim virusom na koji naš obrambeni mehanizam odgovara jačom ili slabijom reakcijom. Svakako da će dovoljan unos vitamin C olakšati i smanjiti simptome ove dosadne bolesti zimskog perioda.
“Preveliki unos šećera dovodi do razvoja dijabetesa!”
Razlikujemo dva tipa dijabetesa, tip 1 i tip 2. Dijabetes tipa 1 razvija se zbog toga što gušterača uopće ne proizvodi inzulin jer su joj uništene beta stanice koje ga stvaraju. Ovaj tip dijabetesa nastaje zbog autoimunih reakcija u kojima imunološki sustav beta stanice prepoznaje kao strano tijelo i usred toga ih uništava. Najčešće se javlja u djetinjstvu i ranoj odrasloj dobi, a vrlo rijetko iza 40-te godine života. Dijabetes tipa 2 često se naziva i odraslim dijabetesom, a nastaje uslijed nezdravog načina života i prekomjerne težine. Sama konzumacija šećera neće uzrokovati dijabetes, ali dovodi do prekomjerne tjelesne težine koja povećava opasnost od razvoja dijabetesa tipa 2.
“Smanji unos soli i snizit ćeš krvni tlak!”
Među često davanim savjetima o zdravlju našao se i jedan istinit. Redukcija soli u prehrani dokazano snizuje i regulira vrijednosti krvnog tlaka. Upravo zato osobe s povišenim krvnim tlakom od svog liječnika mogu čuti preporuku o soli u prehrani. Britanska Food standards agency utvrdila je kako sol utječe na krvni tlak, a njezinim smanjenim unosom osim regulacije navedene vrijednosti može se umanjiti i rizik od razvoja bolesti srca i krvnih žila, al ii moždanog udara.
“Nemoj plivati nakon jela, utopit ćeš se!”
Ne postoje zapisi o utapanju nastalom zbog plivanja nakon jela. Istina je da vam nakon obilnog obroka može postati mučno ako na plivanje krenete odmah iza jela. Ovaj mit nastao je zbog uvjerenja da se u našem tijelu nakon obroka krv usmjerava prema trbuhu kako bi se hrana prije probavila. Zbog toga nam mišići u datom trenutku imaju manje snage.
Savjete o zdravlju ne uzimajte zdravo za gotovo, svakako se prije raspitajte o danim preporukama kod za to predviđenih stručnjaka!
Autorica teksta: Ana Špehar, mag. ing.
Neka Vam zdravlje bude na prvom mjestu.
Vaš Elbi Medikal
