Gluten – sveprisutna tema
U zadnjih se nekoliko godina na policama dućana pojavljuje sve više proizvoda s oznakom „bez glutena“, odnosno, „gluten free“. Također, sve smo više bombardirani informacijama i primjerima intolerancije na gluten, celijakijom, alegijama na gluten. Gluten je postao glavni lik raznih razgovora, istraživanja, ali i sve je više pitanja o njemu.
Što se događa ljudskom organizmu, zašto neki ljudi nisu u mogućnosti probaviti gluten i što gluten doista je?
Gluten
Gluten je opći naziv proteina koji se nalazi u mnogim žitaricama, od kojih su najpoznatije pšenica, ječam i tritikale (križanac pšenice i raži). Uloga je ovog proteina da hrana zadrži svoj oblik. Često ćemo čuti kako se za gluten kaže da je to „ljepilo“ koje drži hranu. On se najčešće nalazi u proizvodima poput kruha, peciva, tjestenina, a to je protein koji nema esencijalnih hranjivih tvari.
Gluten je moguće ekstrahirati i tako ga dodati drugoj hrani ili proizvodima kako bi se dodali proteini, tekstura i okus.
Utjecaj glutena na ljudski organizam
Gluten se najčešće povezuje sa pšenicom i namirnicama koje sadrže pšenicu, kojih u našoj ishrani ima dosta. Negativna medijska pozornost na pšenicu i gluten navela je neke ljude da posumnjaju u njihovo mjesto u zdravoj prehrani. No treba li zaista izbaciti gluten iz prehrane bez opravdanih medicinskih razloga?
Istraživanja
U 2017. godini provedeno je istraživanje na uzorku od preko 100 000 ljudi u kojima se istraživala povezanost glutena i srčanih bolesti. Ispitanici u istraživanju su bili bez celijakije te nije pronađena povezanost između konzumacije glutena i rizika od razvoja srčanih bolesti. Štoviše, dobiveni rezultati pokazivali su da osobe bez celijakije koje izbjegavaju gluten mogu povećati rizik za razvoj srčanih bolesti. Razlog tomu je izbjegavanje konzumacije žitarica koje imaju dokazanih pozitivnih učinaka na ljudski organizam i njegovo zdravlje. Pokazalo se da skupine s najvećim unosom cjelovitih žitarica, uključujući pšenicu (2-3 porcije dnevno) u usporedbi sa skupinama koje jedu najmanje (manje od 2 porcije dnevno), imaju znatno niže stope srčanih bolesti i moždanog udara, razvoja dijabetesa tipa 2.
Gluten također može djelovati kao probiotik, hraneći “dobre” bakterije u našem tijelu. Arabinoksilan oligosaharid je probiotički ugljikohidrat dobiven iz pšeničnih mekinja za koje se pokazalo da stimulira aktivnost bifidobakterija u debelom crijevu. Te se bakterije normalno nalaze u zdravim ljudskim crijevima. Promjene u njihovoj količini ili aktivnosti povezane su s gastrointestinalnim bolestima uključujući upalnu bolest crijeva, kolorektalni rak i sindrom iritabilnog crijeva.
Gluten kao problem
Za početak objasnimo razliku između dva česta pojma u kontekstu glutena.
Prvo je celijakija ili stanje u kojem imunološki sustav napada vlastita tkiva kada jedete gluten. Ovo oštećuje crijeva (tanko crijevo) tako da tijelo ne može pravilno uzimati hranjive tvari. Celijakija je dakle, kronična i sustavna autoimuna bolest za koju postoji genetska predispozicija. Zbog patofiziološke reakcije na gluten dolazi do enteropatije, odnosno, upale i oštećenja sluznice tankog crijeva. Zbog oštećenja površine crijeva tijelo nije u mogućnosti uzeti hranjive tvari iz hrane. Često se u literaturi za ovu bolest koristi i pojam glutenska enteropatija. Bolest je to koja se javlja kod oko 1% svjetske populacije, ali svjetski podaci pokazuju kako se broj otkrivenih i dijagnosticiranih zadnjih godina povećava.
Kod celijakije se javljaju simptomi poput proljeva, bolova u trbuhu i nadutosti, zatvora te druge probavne smetnje. Osim simptoma vezanih uz probavni sustav, moguće je javljanje i nekih općih simptoma poput umora, nenamjernog mršavljenja, osipa, neplodnosti te oštećenje živaca. Postoje pouzdani testovi za dijagnosticiranje celijakije. To uključuje genetske testove, krvne testove koji otkrivaju određena antitijela i biopsiju crijeva.
Drugi pojam je intolerancija na gluten. To je stanje kod kojeg se nakon konzumacije glutena osjećate napuhnuto, javlja se osjećaj nadutosti, ali i umora. U literaturi je intolerancija na gluten poznata i kao necelijakična osjetljivost na gluten te je ovo stanje važno razlikovati od same celijakije ili alergije na pšenicu. Kod intolerancije na gluten ne dolazi do povećanja razine antitijela i oštećenja crijeva. Ovo stanje nije moguće dokazati testom, već se utvrđuje perzistentnim simptomima i negativnim dijagnostičkim testom na celijakiju.
Spomenimo kratko i alergiju na pšenicu koja podrazumijeva alergiju na jedan ili više proteina pšenice. Osim glutena, to mogu biti albumin, glijadin ili globulin. Dijagnosticira se pozitivnim testovima krvi na imunoglobulin E i izazovom hrane.
Bezglutenska prehrana
Već je ranije postavljeno pitanje treba li gluten iz prehrane izbaciti bez odgovarajućeg medicinskog razloga. I na tu je temu napravljeno više istraživanja.
Prvo, treba naglasiti i istaknuti kako bi prelazak na bezglutensku prehranu, bez medicinski opravdanih razloga, moglo izazvati neke druge zdravstvene probleme. Drugo i ne manje važno, zasigurno će utjecati na stanje vašeg novčanika i ukupnog budžeta. Dok mnogi ljudi misle da je bezglutenska dijeta hranjivija i da sadrži više minerala i vitamina od konvencionalne hrane, često je točno upravo suprotno. Hrana bez glutena obično je manje obogaćena folnom kiselinom, željezom i drugim nutrijentima od obične hrane koja sadrži gluten. Hrana bez glutena obično ima manje vlakana, a više šećera i masti. Nekoliko je studija otkrilo trend debljanja i pretilosti među onima koji slijede bezglutensku dijetu (uključujući i one s celijakijom).
Ponovno se dotaknimo informacije da je hrana bez glutena obično je skuplja od konvencionalne hrane. Ovo možete usporediti s cijenama bio proizvoda i običnih proizvoda na policama trgovina. Uglavnom je cijena opravdana oznakom bio za što postoji vrlo malo ili čak nimalo dokaza da je takva hrana bolja za nas.
Da li je gluten zaista prijetnja za ljudski organizam?
Gluten, celijakija, intolerancija na gluten teme su o kojima se zadnjih godina zaista povećano priča. I to je u redu, prvenstveno za osobe koje pate od tih stanja. To nas je i dovelo do napretka i veliki je uspjeh to što ljudi koji zaista trebaju izbjegavati gluten mogu to učiniti lakše nego u prošlosti, jer je sada dostupno više hrane bez glutena, a etikete jasnije identificiraju hranu koja sadrži gluten.
Ako imate uravnotežen i zdrav način ishrane te ne osjećate smetnje nakon konzumacije glutenskih proizvoda, uživajte u svom zdravlju! Više pažnje posvetite zdravim obrocima, aktivnostima i dragim ljudima, a ne glutenu i njegovom udjelu u hrani. Opasnosti konzumacije glutena za zdrave osobe uglavnom su prema istraživanjima prenaglašene.
Vaš problem trebao bi dijagnosticirati liječnik uz pomoć testova predviđenih za tu svrhu. Ako osjećate probleme koji se javljaju nakon konzumacije kruha, peciva, tjestenine i sličnih savjet potražite kod doktora. Nemojte podlijegati pomodnim trendovima kojima svoje zdravlje možete ugroziti još i više.
Autorica teksta: Ana Špehar, mag.ing.
Neka Vam zdravlje bude na prvom mjestu!
Vaš Elbi Medikal!
