Dan planeta Zemlje službeno se obilježava od 1992. godine kada je tijekom Konferencije UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Janeru na kojoj je sudjelovao velik broj predstavnika vlada i nevladinih udruga usklađen dalekosežni program za promicanje održivog razvoja.
Na konferenciji UNESCO-a 1969. godine John McConnell prvi je put predstavio ideju obilježavanja Dana Zemlje i iste je godine dizajnirana Zastava Zemlje, a sam je naziv Earth day prvi put upotrijebio 21.ožujka gradonačelnik San Francisca Joseph Alioto 1969. g., u proglasu kojim je odlučeno da se u gradu i na područja San Francisca proslavi kao Dan planeta Zemlje.
Danas se obilježava u 190 zemalja svijeta, a u Hrvatskoj se obilježava od 1990. godine, uz značajan angažman udruga za zaštitu okoliša i prirode.
Različitim događanjima i akcijama nastoji se skrenuti pozornost ljudi na opasnost koja prijeti životu na Zemlji zbog porasta globalnog onečišćenja te ih potaknuti da osvijeste problem zagađenja okoliša.
Tema ovogodišnjeg dana planeta Zemlje su klimatske promjene.
Možemo reći da je Zemlja je došla do svojih 5 minuta. Kako mjere zaštite od COVID-19 utječu na Zemlju u ekološkom smislu, pročitajte i nastavku.
Prema nekim autorima, pandemija je odgodila klimatsku apokalipsu.
Život je postao sporiji, nema nepotrebne buke automobila, strojeva, nema letova zrakoplova. Nebo je ponovno plavo, zvijezde su sjajnije. Više hodamo, više vozimo bicikle. Ljudi se vračaju sami sebi, brinu za svoje zdravlje, zdravlje bližnjega. Brinu za zajednicu, za uzgoj hrane, male proizvođače, samoodrživost.
Postoje i egzaktni dokazi da je globalna obustava svakodnevice usporila, pa nakratko i odgodila, ono što znanstvenici već stanovito vrijeme nazivaju nadolazećom klimatskom apokalipsom: Europska agencija za okoliš (EEA) objavila je kako je zagađenje zraka u više velikih gradova Europe tijekom ožujka bitno smanjeno u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
U Rimu, koncentracija dušikovog dioksida (NO2) u ožujku smanjena je za trećinu u odnosu na ožujak prošle godine; u Barceloni i Lisabonu, smanjivala se četrdeset posto tjedno nakon što je proglašena karantena, a razine u odnosu na isto razdoblje prošle godine bile su niže i za polovinu.
Ali nisu to, naravno, razlozi za trajno zadovoljstvo. Hektičnost ljudskog svijeta usporila je smrtonosna pandemija, a ne iznenadna spoznaja da čovječanstvo mora promijeniti način života. Znanstvenici stoga strahuju da će se jednom, kad pandemija prođe, ubrzo sve vratiti na staro.
Postoje za to već i jasni pokazatelji: otkad je Kina počela popuštati mjere izolacije, emisija štetnih plinova odmah se počela »oporavljati« nakon pada za gotovo četvrtinu tijekom najstrože karantene.
Počnimo o sebe. Iz ove situacije izvucimo pouku. Povežimo se s prirodom. Priroda se ne može ubrzati, mi moramo usporiti. Svaki dan učinimo nešto za Zemlju. Svatko u svojim okvirima.
Kaže se: „Brini za svoje tijelo, to je jedino mjesto na kojem moraš živjeti“. Brinimo i za svoj okoliš, za Zemlju, kako bi se mogli potpuno ostvariti kako pojedinci.
Neka Vam zdravlje bude na prvom mjestu!
Vaš Elbi Medikal
