Briga o zdravlju, Zdravlje

Alergije – veliki neprijatelj u proljeće

Alergije su jedno od najčešćih kroničnih stanja s kojima se bori veliki broj ljudi. Dolaskom proljeća počinje cvatnja stabala (lijeska, joha, grab, breza, vrba i hrast) kao i raznih biljaka (kopriva, trputac, razne vrste trava i ambrozija). U zraku se povećava koncentracija peludi koja je poznat alergen te se povećava broj novih i pogoršava stanje postojećih alergija.

Što su alergije?

Alergija je pretjerana reakcija imunološkog sustava organizma na tvari koje su inače bezopasne i kod većine ljudi ne izazivaju reakciju. Takve tvari odnosno alergeni u organizam mogu ući preko dišnog i probavnog sustava te preko kože. Alergije najčešće izazivaju inhalacijski alergeni. Oni dolaze iz zraka i u organizam ulaze preko dišnog sustava. Najčešći inhalacijski alergeni su pelud, plijesan, kućna prašina i grinje. U trenutku ulaska u organizam alergen izaziva jaku reakciju imunološkog sustava što uzrokuje pojavu specifičnih simptoma poput učestalog kihanja, bistre sekrecije iz nosa, suzenja očiju i nadražujućeg kašlja. Nakon što alergen uđe u organizam imunološki sustav ga registrira kao opasnost i počinje proizvoditi antitijela specifična za tu tvar. Svaki sljedeći put kada takav alergen dođe u kontakt s organizmom na njega se vežu već gotova specifična antitijela koja se nalaze u stanicama – mastociti.

Takvo vezanje potiče otpuštanje raznih upalnih tvari (npr. histamina) iz mastocita. Histamin i slične oslobođene upalne tvari uzrokuju širenje krvnih žila, sekreciju sluzi, podraživanje živčanih završetaka i kontrakcije glatkih mišića organa. Taj mehanizam posljedično dovodi do nastanka simptoma alergije koji mogu biti lokalni (zahvaćaju jedan organski sustav) ili generalizirani (anafilaktička reakcija koja zahvaća cijeli organizam).

Zašto se alergije javljaju?

Sklonost alergijama nastaje zbog kombinacije genetskih i okolišnih čimbenika, a može se javiti u bilo kojoj životnoj dobi. Sklonost alergijama najčešće nastaje u ranom djetinjstvu, ali i odrasle osobe koje nikada nisu imale alergije mogu ih odjednom razviti. Genetska predispozicija je glavni čimbenik u razvoju alergija. Studije su pokazale da ako je jedan od roditelja alergičar dijete ima za 30-50 % veću šansu da razvije alergije, a ako su oba roditelja alergičari rizik je veći za 60-80 %.

Okolišni čimbenici poput kroničnog stresa ili izloženosti određenim mikroorganizmima mogu pridonijeti pretjeranom odgovoru imunološkog sustava na neku tvar i potaknuti razvoj alergije. Pojava alergija se u zadnje vrijeme povezuje i s pretjeranom higijenom i dezinfekcijom u ranom djetinjstvu kao i sa manjkom provedenog vremena u prirodi što smanjuje doticaj s potencijalnim alergenima i sprječava pravilan razvoj imunološkog sustava u ranoj dobi.

Kada posumnjati na alergije?

Alergijska reakcija se može javiti na gornjem ili donjem dišnom sustavu, na koži, probavnom sustavu pa čak i u cijelom tijelu (anafilaktička reakcija).

Najčešći oblik alergijske reakcije zahvaća gornji dišni sustav i oči što uključuje simptome poput pojačane sekrecije iz nosa, kihanja, svrbeža nosa i nepca, osjećaja napunjenosti nosa i otežanog disanja te crvenila i suzenja očiju.

Na donjem dijelu dišnog sustava javljaju se simptomi poput suhog i nadražajnog kašlja, otežanog disanja i pritiska u prsima.

Simptomi alergije koji se javljaju na koži uključuju crvenilo kože praćeno svrbežom, ljuštenjem, pojavom mjehurića ili vlaženjem kože. U kožne alergijske bolesti ubrajamo atopijski dermatitis, urtikariju te neurodermitis.

Alergijske reakcije probavnog sustava se manifestiraju simptomima poput oticanja jezika i ždrijela, oticanja usana, trnjenja oko usta te crvenila i svrbeži, povraćanja, bolova u trbuhu te proljeva. Simptomi koji zahvaćaju probavni sustav se najčešće javljaju kod alergija na hranu.

Anafilaktička reakcija je najteži oblik alergijske reakcije. Može se javiti kao odgovor na razne alergene kao što su hrana, lijekovi ili ubod kukca te zahvaća cijeli organizam. Anafilaktička reakcija je hitno stanje koje se mora odmah tretirati jer može dovesti do smrtnog ishoda. Simptomi anafilaktičke reakcije su pad krvnog tlaka, oslabljen i ubrzan puls, dezorijentiranost ili gubitak svijesti, osip na koži, mučnina i povraćanje.

Dijagnoza alergija

Postavljanje dijagnoze alergije uključuje pregled u ambulanti izabranog liječnika (pregled ždrijela, nosa, mjerenje saturacije, spirometriju) te laboratorijske krvne pretrage (IgE – imunoglobulin E, RAST i RIST – imunoglobulini za pojedine alergene). Također se rutinski može napraviti bris nosa na eozinofile. Alergološko testiranje se uobičajeno radi na desetak najčešćih alergena i direktni je dokaz alergijske reakcije.

Liječenje alergija

Liječenje alergija prije svega uključuje izbjegavanje kontakta s alergenom i po potrebi uzimanje lijekova (antihistaminika).

Najvažniji korak u sprječavanju i olakšavanju simptoma alergija je izbjegavanje kontakta s alergenom. Za neke alergene poput određene hrane ili životinjske dlake je to lakše izvedivo, dok alergene poput kućne prašine ili peludi nije moguće u potpunosti izbjegavati. Osobna higijena i higijena prostora u kojem živite i često boravite jako je važna u olakšavanju alergijskih bolesti. Na našem web shopu možete pronaći uređaje za dezinfekciju prostora koji vam mogu pomoći ukloniti alergene.

Ako sumnjate da imate alergije obratite se svom liječniku koji će vam pomoći razjasniti simptome.

Prije prelaska na lijekove pokušajte simptome olakšati prirodnim preparatima.

Ako idete na putovanje uz sebe uvijek imajte antihistaminik ili neki prirodni lijek koji vam pomaže, kako vas simptomi alergija ne bi ometali u poslovnim obavezama ili u odmoru.

Neka Vam zdravlje bude na prvom mjestu!

Vaš Elbi Medikal!

5 1 glas
Ocjena članka
Pretplata
Obavjesti me
guest
0 Komentari
Inline Feedbacks
View all comments