Alergije na hranu
Alergija na hranu se definira kao nepoželjna, imunološki posredovana sustavna reakcija koja se pojavljuje nakon izlaganja alergenima iz hrane. Karakterizirana je različitim kliničkim manifestacijama, koje mogu dovesti do ozbiljnih ili čak smrtnih posljedica. Alergija nije bolest, već naslijeđena sklonost imunološkog sustava koji preosjetljivošću reagira na određene tvari. Alergijske reakcije na hranu mogu se javiti u bilo kojoj životnoj dobi, iako su značajno češće kod djece, osobito ukoliko imaju neku drugu alergijsku bolest (npr. atopijski dermatitis) ili imaju pozitivnu obiteljsku anamnezu. U europskim zemljama prevalencija alergija na hranu je 4-6 % kod djece.
Uvođenje dohrane kod djece
Budući da nakon navršenih 6 mjeseci djetetu nije dovoljno samo majčino mlijeko ili mliječna formula trebalo bi početi uvoditi dohranu. U tom periodu probavni je sustav dojenčeta dovoljno razvijen da može u većoj količini razgraditi i resorbirati različitu hranu. Rizik od alergije je manji zahvaljujući većoj učinkovitosti crijevne sluznice. Izgubljen je refleks izbacivanja jezika i usklađuju se pokreti mišića jezika. Povećano je lučenje sline koja pomaže razgradnju hrane već u usnoj šupljini i gutanje gušćih namirnica. Dijete je spremno voljno žvakati te dijete pri hranjenu drži glavu u uspravnom položaju i okrene ju kada više nije gladno. U tom periodu djetetu kreću nicati prvi zubići i razvija se „pincetni“ hvat – primanje palcem i kažiprstom. Svakako se savjetuje prije uvođenja dohrane posavjetovati s pedijatrom kako bi utvrdio da li je pravo vrijeme za uvođenje dohrane.
Najbolje je dohranu započeti s povrćem kuhanim na pari bez dodatka začina te usitnjenim u blenderu. U tom periodu dijete upoznaje nove okuse te je važno da dijete spozna da se glad može utažiti hranom posluženom iz tanjura ili šalice preko žlice, vilice ili slamčice, a da hrana ne mora nužno doći iz dojke ili bočice. Dohrani treba posvetiti vremena i potruditi se da se djetetu hrana lijepo servira na tanjur kako bi mu izgledala privlačnije. Dijete će se vjerojatno htjeti igrati hranom između zalogaja, što će stvarati nered, ali treba pustiti dijete da se igra kako bi što bolje prihvatilo nove namirnice. Nemojte dijete prisiljavati da konzumira određenu namirnicu, već je nužno jednu namirnicu djetetu ponuditi više puta kako bi ju prihvatilo. Uvijek nakon uvođenja nove namirnice treba pričekati i pažljivo pratiti hoće li se pojaviti nekakva alergijska reakcija.
Simptomi alergijskih reakcija kod djece
Simptomi alergijskih reakcija kod djece uključuju:
- pelenski osip, atopijski dermatitis, svrbež i crvene oči
- oralne simptome kao što su osjećaj pečenja ili svrbeža jezika; otekline jezika, usnica, nepca ili ždrijela
- simptome astme ili alergijskog rinitisa, kašalj, kihanje, curenje i začepljenost nosa
- gastrointestinalne simptome kao što su: grčevi, nadutost, plinovi, zatvor, mučnina, povraćanje i proljev
U slučaju da se pojavi neka od navedenih reakcija na pojedinu namirnicu odmah treba prestati davati djetetu tu namirnicu i pričekati da se simptomi povuku. Također kod davanja djetetu agruma, kiselog voća, jagoda i rajčice može doći do blagog osipa oko usta koji se brzo povuče te tada nije potrebno eliminirati te namirnice.
Najčešće alergije kod djece
Namirnice koje najčešće uzrokuju alergije kod djece su:
- kravlje mlijeko
- jaja
- riba
- rakovi i školjke
- žitarice
- soja
- kikiriki
- orasi
- bademi
- lješnjaci
- jagode
- sezam
- agrumi (limun, naranča, grejp)
- dodaci hrani kao što su aditivi, konzervansi i prehrambene boje
Najčešće se kod djece javlja alergija na kravlje mlijeko budući da u njemu ima dvadesetak tvari koje mogu uzrokovati alergijsku reakciju te su bjelančevine kravljeg mlijeka obično prve „strane“ bjelančevine s kojima dijete dolazi u kontakt. Kod alergije na kravlje mlijeko dolazi do reakcije imunološkog sustava na bjelančevine (proteine) mlijeka. Oko 50 % djece alergične na kravlje mlijeko istovremeno razvije alergiju na kozje mlijeko, a poslije se zna razviti i alergija na sojino mlijeko. Nikako se ne savjetuje davati djetetu kravlje mlijeko prije prvog rođendana. Alergija na kravlje mlijeko često nije trajna te kod 85 % djece nestane nakon što dijete navrši 3 godine zbog sazrijevanja imunološkog sustava.
Čest uzrok alergijskih reakcija kod djece su i jaja. Najčešće se razvija alergija na bjelanjak, a manje na žumanjak jajeta. Alergije na jaja pripadaju u skupinu alergija koje mogu dovesti do anafilakse i smrtnosti, ali i uzrokovati atopijski dermatitis i astmu. Djeca s dijagnosticiranim dermatitisom kao i djeca s alergijom na jaja, u povećanom su riziku za razvoj alergije na kikiriki. Pri alergiji na kikiriki nije potrebno samo obratiti pozornost na sam kikiriki, već i na njegove tragove u kojima je prisutan u brojnim namirnicama.
Dijagnoza alergijske reakcije
Za dijagnozu alergije na hranu potreban je klinički pregled koji vodi liječnik specijalist alergolog. Za konačnu potvrdu alergije na neku hranu provode se odgovarajući laboratorijski imunološki testovi temeljeni na reakciji protutijela. Alergolog provodi prikladni „kontakt“ ili ubodni test na koži djeteta gdje se iglom, grebanjem ili lancetom unosi mala količina alergena i prati lokalno širenje moguće alergijske reakcije.
Atopijski dermatitis
Atopijski dermatitis je kronična upalna bolest kože kojom „upravlja“ imunološki sustav. Sve je češća među djecom i često je uzrokovana alergijom na hranu. Najčešće namirnice koje izazivaju alergiju kod djece su jaja, kravlje mlijeko, pšenica, soja, kikiriki i riba. Ponekad određena namirnica pogoršava već postojeće simptome atopijskog dermatitisa. Da biste bili sigurni da je određena namirnica povezana s atopijskim dermatitisom izbacite ju iz dječje prehrane i pratite hoće li se dermatitis smanjiti.
Anafilaksa
Anafilaksa je vrlo ozbiljna alergijska reakcija koja može biti životno ugrožavajuća, a simptomi mogu zahvatiti dišne puteve i cirkulaciju. Potrebno je brzo reagirati ako prilikom konzumacije alergogenih namirnica dolazi do ovih znakova:
- poteškoća s gutanjem,
- poteškoća s disanjem,
- pad krvnog tlaka,
- ubrzani otkucaji srca.
Djeca koja boluju od astme u većem su riziku od anafilakse, a čest uzrok anafilakse kod djece mlađe od 5 godina su alergije na:
- jaja
- kikiriki,
- orašaste plodove
- voće
- mlijeko
Strogo izbjegavanje hrane koja uzrokuje alergijsku reakciju i anafilaksu jedini je način izbjegavanja njezinog nastanka. U slučaju nastanka anafilakse potrebna je hitna medicinska intervencija koja podrazumijeva injekciju epinefrina.
Neka Vam zdravlje bude na prvom mjestu!
Vaš Elbi Medikal!
